Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Financijska agencija dobila je od države još jedan monopolistički posao – isključivo u njezinim regionalnim centrima provode se predstečajne nagodbe. Način na koji država i dalje protežira Finu izaziva reakciju dijela poduzetnika koji se pitaju treba li nam takva Fina, odnosno – je li ona na tržištu ili nije, izvještava Večernji list
Kritičari tvrde da slična institucija ne postoji nigdje osim u Hrvatskoj te da je jedini razlog njezina održavanja na životu onaj socijalni jer zapošljava više od 4000 ljudi.
U Fini, naravno, tvrde drukčije.
'Iako smo u državnom vlasništvu, Fina posluje isključivo na tržišnom principu. Uspješno poslujemo s bankama, HNB-om i brojnim poslovnim subjektima. Također smo partner državi na području javnih financija gdje smo proveli nekoliko sveobuhvatnih i ključnih projekata', kazali su Večernjem listu u Fini. Slično su odgovorili i u Hrvatskoj udruzi banaka: 'Fina je poduzeće u državnom vlasništvu koje posluje na tržišnom principu'.
No, Đuro Popijač, bivši ministar gospodarstva koji je u Fini radio 22 godine, od čega dvije godine (od 2002. do 2004.) kao predsjednik uprave, misli drukčije.
'Postojao je elaborat o reformama, cilj je bio razdvojiti tržišni dio od državne agencije. Trebalo je nastaviti s reformom Fine, što se na žalost nije dogodilo', kaže Popijač. Plan je bio ostaviti jedan servis za državu, ali i nastaviti se baviti 'cash handlingom', u čemu je Fina držala više od 90 posto tržišta.
'Za svog sam mandata nabavio 49 blindiranih vozila koja su, koliko vidim, i danas na cesti, no u tom se smjeru kasnije nije nastavilo. Bili smo lider na tržištu, a sada su se i drugi razvili. Ključno je bilo zadržati 'cash handling', dakle razne poslove manipulacije, obrade novca, trezorsko čuvanje, što su preuzele poslovne banke i privatne zaštitarske tvrtke', kaže Popijač. U međuvremenu je nekoliko banaka sagradilo svoje trezore, što je sada nemoguće nadoknaditi.
Otprilike u isto vrijeme kad i Popijač, kasniji ministar i glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca, u SDK, preteči Fine, 1984. se zaposlio još jedan akter javne scene – Krešimir Sever, današnji lider Nezavisnih hrvatskih sindikata.
'Cinično je pitanje treba li nam Fina – pa itekako nam treba! Štoviše, Fini treba proširiti ingerencije, kadrovski je ojačati, otvoriti prema tržištu i privatnom sektoru, a ne samo prema radu s državom', kaže Sever, tvrdeći da se za ukidanje Fine zalažu se upravo oni koji sebe vide u tom poslu. 'Njima previše kontrole ne odgovara jer se u mutnoj vodi love najdeblji somovi', slikovit je Sever, koji kaže da bismo danas imali puno manje nepravilnosti da je ostao SDK jer je ta služba podrazumijevala inspekcije, revizije, nadzor nad platnim prometom. 'Zbog liberalizacije platnog sustava sada svatko radi što hoće, zato je zavladalo neplaćanje, a plaće se isplaćuju bez uplaćenih doprinosa'.
Cijeli članak pročitajte ovdje
