PRIČA O USPJEHU

Tko je kralj tjestenine iz sjeverne Hrvatske?

17.09.2014 u 11:16

Bionic
Reading

Uspješna poduzetnička priča Ilije Raguža započela je prije dvadesetak godina u Varaždinu. Osnovna djelatnost njegovog poduzeća Ragusa bili su trgovina i uvoz gotovih proizvoda, a nekoliko godina kasnije donio je odluku o pokretanju proizvodnje tjestenine te krenuo u stvaranje vlastite robne marke Paradiso. Rizik je bio velik, ali se isplatio. Posao je procvjetao. Danas je Ragusa vodeći proizvođač tjestenine u regiji, s godišnjom proizvodnjom oko sedam tisuća tona. Zapošljava stotinjak djelatnika, a do kraja 2016. planira otvoriti 10-ak novih radnih mjesta te povećati izvoz i ukupni prihod

'Početkom 1990-ih i raspadom bivše države došlo je do promjena u načinu funkcioniranja velikih firmi na do tada jedinstvenom tržištu te sam u tome vidio svoju priliku i postao zastupnik za Hrvatsku za jednog slovenskog proizvođača tjestenine. U kratkom roku uspostavljeni su kvalitetni kanali prodaje unutar Hrvatske, a ubrzo sam iskoristio i poslovne odnose s partnerima u Bosni i Hercegovini te je zastupstvo prošireno i na ovo tržište. Za nekoliko godina, kada smo u potpunosti ovladali tehnikama distribucije tjestenine, a i zbog drugih okolnosti koje su nepovoljno utjecale na uvoz, odlučio sam se za kupovinu prve linije za proizvodnju tijesta', priča nam početke svoje uspješne poduzetničke priče Ilija Raguž, vlasnik i direktor Raguse.

Danas, nakon više od 20 godina, Ragusa je vodeći proizvođač tjestenine u regiji, s godišnjom proizvodnjom od oko sedam tisuća tona. Osim proizvodnje i distribucije u Hrvatskoj te od samih početaka distribucije u BiH, Ragusa je prije pet godina pokrenula proizvodnju u Čapljini u BiH. Za 2014. godinu od Ministarstva poduzetništva i obrta dobili su potporu u iznosu 1.397.500 kuna.

'Raspolažemo sredstvima za proizvodnju i logističko praćenje kupaca za sve naše potrebe te ukupno zapošljavamo blizu 100 osoba', kaže Raguž.

Ragusine proizvode moguće je pronaći na policama svih trgovačkih centara u Hrvatskoj i BiH, a također ih plasiraju u Sloveniju, Makedoniju, Crnu Goru i Kosovo. No namjera im je nakon proširenja proizvodnih kapaciteta planiranog za iduću godinu proširiti se i na tržišta ostalih susjednih zemalja i Europske unije.

'Osim vlastitih brendova, za gotovo sve trgovačke lance u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini proizvodimo i robne marke tjestenine, kao i za partnere u Sloveniji i Velikoj Britaniji', dodaje Raguž.

Ragusin asortiman sastoji se od tjestenine bez jaja (makaroni, vijak, špageti,…) te one s jajima (domaći rezanci, fidelini, lazanje…).

'Svi ovi artikli rade se pod brendom Paradiso, razvijanim od samih početaka. Poseban dio našeg asortimana je tjestenina Fioli, na tržištu otprije pet godina. Odlično je prihvaćena među kupcima te je postala jedan od naših zaštitnih znakova', ističe vlasnik Raguse.

Ragusa u brojkama

Prihod u 2013: 34.992.524,00 kn
Broj zaposlenih: Oko 100
Godišnja proizvodnja: 7.000 tona
Dodijeljeni iznos potpore od Min. poduzetništva i obrta za 2014: 1.397.500 kn

Raguž naglašava da svu tjesteninu proizvode od vrhunske durum pšenice, što je najbolja sirovina za izradu tijesta.

'Dio asortimana (domaći rezanci s jajima, fidelini, lazanje...) radi se postupkom laminiranja, tj. valjanja i rezanja, a ne ekstrudiranja, odnosno istiskivanja kroz kalup, te takav proizvod ima kvalitetu identičnu ručnoj izradi tijesta. Jedini smo u Hrvatskoj koji nudimo takvu vrstu tjestenine, a tajna receptura je zaslužna za to da juhe s našim tijestom imaju poseban miris. Osim kvalitete samog proizvoda, vrlo nam je važna kvaliteta cjelokupnog procesa proizvodnje, što je zagarantirano implementiranim certifikatom IFS', objašnjava Raguž.

No unatoč uspjesima, ni Ragusa nije ostala posve imuna na krizu.

'Moramo priznati da se osjeti pad potrošnje i da krajnji kupac više ne prakticira neselektivnu kupnju, nego ciljano dolazi u prodajni objekt po proizvode za koje unaprijed zna da će kupiti. S te strane imamo sreću da smo se u ovih više od dvadeset godina uspješno pozicionirali i da su naši proizvodi percipirani kao optimalan omjer cijene i kvalitete', kaže Raguž.

'S druge strane na tržištu se pojavljuju različite nelogičnosti, jer pored svih pokazatelja krizne situacije u kojoj ljudi imaju sve manje sredstava za osnovne životne potrebe, cijena sirovine raste bez obzira na rodnu žetvu iza nas. I onda se moramo snaći u situaciji u kojoj raste cijena sirovine, mogućnost da povećane ulazne troškove kompenziramo korekcijom cijena je minimalna zbog postojeće situacije, kao i zbog robe iz uvoza - jeftine, ali upitne kvalitete - a istovremeno, ako želimo ići naprijed, moramo investirati i širiti se na nova tržišta. Onaj tko uspije dati odgovor na sve nabrojane zahtjeve može se nazvati uspješnim', naglašava Ilija Raguž.

Ragusa je implementirala nekoliko certifikata, a između ostalog je nositelj košer i halal certifikata. Raguž pojašnjava da svaki certifikat ima svoje zahtjeve, uglavnom komplementarne, te da se tek mali dio odnosi na određene posebnosti koje s njihove strane nije bilo teško poštovati.

'Naravno da svaki od ovih certifikata otvara vrata ili daje prednost našim proizvodima na određenom tržištu, što smo u nekoliko slučajeva mogli osjetiti prilikom samog sklapanja poslova te porastom prodaje', istaknuo je Raguž.