zabrinuti seljaci:

Tko će zadnji ugasiti svjetlo u selu ako se usvoji Zakon o poljoprivrednom zemljištu?

26.01.2018 u 15:58

Bionic
Reading

'Zanima me tko će u mom selu posljednji ugasiti svjetlo ako se usvoji Zakon o poljoprivrednom zemljištu?', javno se zapitao Antun Laslo, predsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske 'Život', pred novinarima u Osijeku, apelirajući na Vladu i saborske zastupnike da naprave njegovu reviziju te zatraživši što hitniji sastanak s predsjednicom i premijerom

'Najveća opasnost i srce ovoga zakona je članak 36., kojim se definiraju prioriteti pri kupnji zemljišta, a ako srce prestane kucati, znamo što se događa', slikovito ukazuje na problem Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, koja je sudjelovala u njegovu kreiranju i e-savjetovanju krajem prošle godine, ali su ostali zatečeni vidjevši da njihov prijedlog nije prošao.

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu trebao bi se izglasati do sredine veljače. No farmeri su ogorčeni i očajni te traže njegovu reviziju. Oči su im uprte u ruke saborskih zastupnika i kako će glasati jer, ako on prođe, ugrožava se egzistencija oko 300.000 ljudi, kažu, onih koji od poljoprivrede žive, a vezani su uz obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

'Ovo je, nažalost, naš osamnaesti Zakon o poljoprivrednom zemljištu, a niti jedan do sada nije išao u prilog OPG-ovima. Tražimo njegovu reviziju, kao i ugovora kako bismo vidjeli pod kojim je uvjetima i po kojoj cijeni poljoprivredno zemljište dano u Hrvatskoj. Tražimo jedinstvene cijene kao do sada, da trgovačka društva ne plaćaju 250 do 300 kuna, a seljaci između 900 i 2000 kuna. Oni koji su u posjedu i redovite su platiše da imaju prioritet, a oni koji su u zakup dobili zemljište pod uvjetom da u roku dvije godine izgrade objekte i bave se stočarstvom, no to nisu napravili, da se raskinu ugovori s njima', nabraja Laslo prijedloge s kojima će izići pred predsjednicu i hrvatsku Vladu.

Farmeri traže da se dokaže i kako se zemlja daje u podnajam te da se s takvima raskinu ugovori.

'Imamo prijedlog i primjedbu na Hrvatske šume i tražimo reviziju od 1990. do 2017. jer smatramo da je stotine tisuća poljoprivrednog zemljišta pripalo njima, što nije realno', poručuje on.

Iz OPGH Život predlažu da se produži rok zakupa na razdoblje između 30 i 40 godina, kao i da se prodaja obavi po principu prodaje državnih stanova stanodavcima koji su već u njima.

'Nikako ne prihvaćamo to da se na natječaj za zakup može prijaviti netko tko ima firmu ili gospodarstvo udaljenije od 50 kilometara, nego da aplicira domicilno stanovništvo koje se bavi poljoprivredom', poručio je Laslo.

Ratar Mario Patajac iz Podgorača obrađuje ukupno 160 hektara zemlje, od čega je polovica državna, i planira se širiti. Spremni su mu, kaže, i projekti silosa i sušara - vrijedni oko četiri milijuna kuna - za natječaje Ruralnog razvoja kako bi zaokružio proizvodni ciklus, ali poručuje:

'Htio bih povećati kapacitete, biti konkurentan na tržištu, ali je pitanje tko će prema ovom zakonu imati prednost za dobivanje zemlje - stočari ili neka umjetno stvorena poduzeća?'