INTERVJU S RAVNATELJICOM EKONOMSKOG INSTITUTA

Švaljek savjetuje jedno, Kosor radi drugo

  • Autor: L. Filipović
  • Zadnja izmjena 18.11.2010 12:23
  • Objavljeno 18.11.2010 u 10:55
sandra švaljek

sandra švaljek

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Ravnateljica Ekonomskog instituta i savjetnica premijerke Sandra Švaljek smatra da se u proračunu za 2011. trebalo naći više prostora za uštede. U intervjuu za tportal kao najveću opasnost po održivost Šukerovog proračuna Švaljek je istaknula preoptimistično postavljene stope rasta prihoda od doprinosa

Planirani prihodi su 107,4 milijardi kuna, što je za 0,8 posto manje nego 2010. Očekuje se pad prihoda od poreza, ali ministar Šuker očekuje da će taj pad biti donekle kompenziran rastom prihoda od PDV-a, rastom prihoda od posebnih poreza i trošarina te rastom prihoda od doprinosa. Tako se planira da će se 2011. u proračun sliti čak dvije milijarde više od PDV-a i trošarina nego ove godine te 500 milijuna više od doprinosa! Zvuči li vam to klimavo, pogotovo zato što svi analitičari očekuju daljnji rast nezaposlenosti uz slab rast BDP-a?

U nacrtu državnog proračuna planira se da će prihodi od poreza na dodanu vrijednost porasti za 3,8, a prihodi od trošarina za 2,2 posto. Ako se uzme u obzir da se očekuje realna stopa rasta od 1,5 posto te stopa inflacije od 2,1 posto, nominalni gospodarski rast mogao bi iznositi oko 3,2 posto. Budući da se obično uzima da prihodi od poreza na potrošnju rastu razmjerno porastu gospodarske aktivnosti, moglo bi se reći da su planirani prihodi od PDV-a i trošarina realno ostvarivi.

Nešto više dvojbi moglo bi se javiti u pogledu ostvarivanja porasta prihoda od doprinosa u visini 1,4 posto, budući da se nominalna masa plaća u državnom proračunu neće povećavati, a zbog očekivanih kretanja na tržištu rada izgledi za porast mase plaća u nedržavnom sektoru nisu veliki. Zbog toga će i mali porast prihoda od doprinosa biti vrlo teško ostvariv

Što se tiče rashodovne strane, izostali su veći rezovi. Subvencije poljoprivredi su na istoj razini, mirovine i plaće nisu dirane. Uzeto je nešto zdravstvu, socijalnim transferima, lokalnoj upravi i javnim poduzećima. Sveukupno oko četiri milijarde kuna, koliko se očekuje da će biti veći rashodi u idućoj godini. Zar se nije moglo više uštedjeti?

Rashodi državnog proračuna zadržat će se na razini iz 2010. godine. Uz smanjenu razinu prihoda bilo bi primjereno da su rashodi smanjeni barem u jednakoj mjeri. Vrlo se često ističe kako je velik dio rashoda unaprijed zadan, odnosno definiran zakonima, ugovorima i ostalim osnovama za tzv. stečena prava. To je doista tako, no u situaciji dugotrajnog pada gospodarske aktivnosti i takva bi prava trebala biti dovedena u pitanje.

Također, izostalo je i očekivano smanjenje izdataka za subvencije. Iako je politički nepopularno smanjivati proračunske izdatke, osobito kad to zahtijeva provedbu nekih socijalno osjetljivih programa, teško se oteti dojmu da u masi izdataka od preko 120 milijardi kuna nije bilo moguće naći više prostora za uštede.

Ukupni deficit je 4,3 posto odnosno 14,8 milijardi kuna, a za 2012. ministar Šuker najavljuje da će on biti manji od tri posto. Je li to realno?

Manjak manji od tri posto BDP-a ostvarit će se na razini uže države, tj. državnog proračuna, no pravu sliku fiskalne ravnoteže daje manjak opće države (dakle, države koja uključuje i izvanproračunske fondove i jedinice lokalne i područne samouprave). Država u tom obuhvatu u 2012. godini i dalje će, prema sadašnjim planovima, imati manjak veći od tri posto BDP-a, a manjak ispod tri posto BDP-a očekuje se tek 2013. godine

Kao veliku stvar Vlada ističe Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Smatrate li da će taj zakon nešto promijeniti?

Velika su očekivanja od Zakona o fiskalnoj odgovornosti. On bi trebao dati zakonsku osnovu za provedbu fiskalne konsolidacije u kraćem i zadržavanje fiskalne stabilnosti u dužem roku. Praksa drugih zemalja pokazuje da ovakvi zakoni pozitivno utječu na mogućnost očuvanja fiskalne discipline. U Hrvatskoj, gdje zbog izbornog i ukupnog političkog sustava postoji tendencija stvaranja koalicijskih vlada, fiskalno pravilo kao sastavni dio Zakona o fiskalnoj odgovornosti može imati ključnu ulogu u obuzdavanju javne potrošnje.

Premijerka Kosor istaknula je kako je proračun za 2011. društveni izazov. Slažete li se s premijerkom i koja bi bila vaša konačna ocjena proračuna za iduću godinu?

Smatram da proračun za 2011. godinu građanima više daje u obliku smanjenja poreznog opterećenja nego što uzima u obliku potencijalnog pada standarda zbog realno nižih transfera i plaća, pa stoga mislim da će on biti društveno prihvatljiviji nego neki restriktivniji proračun. No u interesu ukupne makroekonomske stabilnosti bilo bi primjerenije ostvariti veće uštede na rashodima te nižu razinu deficita.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi