O fenomenu blokiranih puno se priča, skupljaju politički bodovi i lome koplja treba li oprostiti dug, no konkretnog rješenja ni za lijek. Da im se može pomoći, prekinuti začarani lanac ovrha, a pritom ne zakinuti kreditore i poticati moralni hazard, pokazuje tvrtka BE-ON Savjetovanje koja je nišu pronašla u restrukturiranju blokiranih građana
Podršku njihovu modelu dao je i Feelsgood fond, koji ulaže isključivo u tvrtke s pozitivnim društvenim učinkom, financijskom injekcijom od 1,3 milijuna eura.
U bazenu blokiranih više je od 240.000 građana, s dugom od 18,2 milijarde kuna. Svima je zajedničko: blokada zbog ovrhe neplaćenih računa odgurala ih je na marginu financijske isključenosti.
vezane vijesti
“Zadnje tri godine radimo restukturiranje blokiranih građana kojima pomažemo da se vrate na financijsko tržište”, priča Igor Škrgatić za Poslovni dnevnik, koji je sa suprugom Sabine Gradištanac Škrgatić suvlasnik tvrtke.
Klizanje u dužničko ropstvo prati sličan obrazac u većini slučajeva; dogodi se poremećaj, ljudi ostanu bez posla ili su srezanih prihoda, na to se nadovežu životne situacije – razvod, bolest, smrt, aktivacije jamstva…
“Prezaduženost slijedi iste korake, uvijek ima objektivni razlog. Dogodi se poremećaj pa se pokušate snaći, obično plaćate najveću obavezu. Zatim potrošite akumulaciju pa posudite novac, krenete ‘peglati’ kartice, prestanete plaćati režije… Kad vas prvi ovrši, sve pada u vodu: banka ukida’ minus’ i kartice, a u slučaju kredita cijeli iznos odjednom dolazi na naplatu”, ilustrira Škrgatić.
Dodaje da je rijetko da netko neobuzdano troši pa završi blokiran iako napominje da je problem i u slaboj financijskoj pismenosti. Potencijalni klijenti BE-ON-a su oni blokirani građani koji imaju redovna primanja, stalno zaposleni ili umirovljenici, dakle potencijalno kreditno sposobni.
Nakon analize dugovanja, kad se na papir stavi “matematika” (temeljni uvjet za restukturiranje je da dugovi nisu takvi da ih ne može refinancirati), BE-ON uime klijenta kontaktira sve pojedinačne vjerovnike i pokušava dogovoriti diskont na otplatu dugova.
U praksi će većina vjerovnika pristati na djelomični oprost u zamjenu za trenutačno plaćanje koje će za blokiranog klijenta odraditi BE-ON. U drugom koraku, nakon što se podmire sve obveze, na redu je realizacija gotovinskog nenamjenskog kredita u banci. Iz njega će klijent platiti (umanjeni) dug koji je za njega platio BE-ON i proviziju za restrukturiranje.
Prosječan iznos realiziranog kredita u banci doseže oko 150.000 kuna, a iz restrukturiranja klijent izlazi s dugom u prosjeku manjim od 20-50%. U konačnici, rješenje je “win-win” sve: vjerovnici su djelomičnim diskontom ostvarili priljev što bi teško učinili da su inzistirali na punom iznosu.
Dojučer (kreditorima nezanimljiv) blokirani sada ima samo jednu nižu obvezu. BE-ON pak naplaćuje proviziju za savjetovanje tek pri realizaciji gotovinskog zajma, a ona iznosi nekoliko postotaka ovisno o iznosu kredita.
“Uvijek je to puno manje od onog što smo klijentu uštedjeli”, kaže nam Škrgatić. “Najbitnije jest da kada se prekine lanac ovrha, da klijent povrati kreditnu sposobnost i vrati se na tržište birajući financijski proizvod po kvaliteti, a ne jer je prisiljen uzeti jedino što može. Tako prestaje biti građanin drugog reda”, dodaje.
U tri godine Škrgatići su uspješno restrukturirali između 500 i 600 blokiranih s kumulativnim dugom između 75 i 90 milijuna kuna. “Rješenje problema je individualan pristup, poanta je izvući ljude iz prezaduženosti jer tada ponovno počinju pridonositi rastu BDP-a”, kaže Škrgatić.
