imovina od 1.000 milijardi dolara

Super bogati norveški fond okreće se Wall Sreetu, smanjit će ulaganja u europske dionice

  • Autor: L. F./Hina
  • Zadnja izmjena 28.08.2019 08:47
  • Objavljeno 28.08.2019 u 08:46
Wall Street

Wall Street

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Norveški stabilizacijski fond trebao bi preusmjeriti dio izdašnih ulaganja iz europskih dionica u one na sjeverno-američkim tržištima, preporučila je u utorak središnja banka, upraviteljica fonda

Norveški stabilizacijski fond upravlja imovinom vrijednom 1.000 milijardi dolara i najveći je u svijetu. Do sada su težište stavljali na europske dionice, s fokusom na zemlje s kojima Norveška najviše trguje, dok su investicije na sjeverno-američkim tržištima bile u drugom planu.

Središnja banka, upravlteljica državnog mirovinskog fonda Global, smatra da to više nije potrebno, sugerirajući da portfelj fonda ubuduće bolje odražava raspoloživu paletu ulaganja.

“Savjet je središnje banke da geografska distribucija bude dodatno prilagođena sa ciljem većeg udjela ulaganja u dionice na tržištima Sjeverne Amerike dok bi se udio ulaganja u dionice na razvijenim europskim tržištima trebao smanjiti", navodi se u priopćenju središnje banke.

Konačnu odluku o preporukama središnje banke donijet će ministarstvo financija i parlament.

Prihvate li preporuku banke, milijarde eura, funti i ostalih europskih valuta koje fond trenutno ulaže na europskim tržištima bile bi preusmjerene u SAD i druga sjeverno-američka tržišta.

Trenutno stabilizacijski fond za 'crne' dane, koji investira primitke od prodaje nafte i plina, u vlasništvu ima veće udjele europskih dionica od onih američkih no što bi to nalagala veličina tih tržišta.

tportal

Izvor: EPA / Autor: JUSTIN LANE

Godine 2012. ublažili su politiku ulaganja u najvažnije norveške trgovinske partnere a analizirali su i udjele ulaganja po regionalnoj osnovi.

Otada su smanjili izloženost europskim dionicama s 50 posto ukupnog dioničkog portfelja, na oko 34 posto s krajem 2018. U Sjevernoj Americi ulaganja im u ukupnima dosežu oko 43 posto, dok na Aziju otpada 17 posto.

Savjet se, kako ističu u središnjoj banci, ne temelji ni na kakvom konkretnom stajalištu o budućim prinosima na pojedinim tržištima ili regijama.

Iz ministarstva financija objavili su da će mišljenje o preporuci središnje banke dati na proljeće iduće godine. "Svaka, pa i najmanja promjena u ključnom indeksu bit će postupna i provodit će se kroz određeno vremensko razdoblje", stoji u priopćenju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!