Premda hrvatski znanstvenici koji su se protivili švedskom modelu još uvijek ne mogu priznati da smo i mi došli na švedski model evo najbolje potvrde da kopiramo Šveđane. Naš je stožer vidio da u Švedskoj u kafićima nema glazbe i odlučio je da glazbu stiša i u našim kafićima. Logika je da ljudi, kad je muzika glasnija, glasnije i pričaju a kad glasnije pričaju više pljuckaju i više šire virus
Dozvoljeni maksimum u kafićima je 65 decibela, ali ne još dugo jer Krunoslav Capak i društvo iz Stožera žele stišati glazbu kako bi korona slabije plesala, navodi RTL.
''Šta je to, šta su oni to htjeli napraviti ne znamo. Hoćemo li šaptati u kafićima? Ja bi rekao da je ovo spin vlade kako bi oni svoje klubove i Kovačeviće mogli legitimno provesti. Evo normalno pričamo, glazba lagano svira. Ne vidim zašto to rade, ali mi ih moramo slušati'', rekao je Franz Letica, predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb.
vezane vijesti
Slušati ćemo bolje jedni druge. Glazbe na najjače odlazi u povijest. Sve će biti tiho jer se koronavirus širi kapljično pa svako deranje i vikanje pomažu mu u širenju. Šaptanje stvara "buku" od 35 decibela, normalan razgovor je 65, glasno pričanje 75, a deranje je 100 decibela.
U pomoć stiže ovlašteni mjeritelj stručnjak za decibele Zijad Lelić.
''Kad smo blizu zvučnika pa je 69, kad bi se ja sad prošetao u sredinu to bi bilo 65'', izjavio je Zijad Lelić.
Iskusni mjeritelj s više od 20 godina iskustva predlaže da glazba bude na 55 decibela do 60. Sve tiše nema smisla kaže i on sam.
''Kad odemo do maksimuma to je 65, kad malo stišamo što dobijemo, kad ja vidim da smo stišali na 55 to je muzika ugođaja. To je tiho, 35 je kao šaputanje'', objašnjava Lelić.
I u noćne klubove u kojima zvučnici trešte na 90 decibela osim dezinficijensa i toplomjera mogao bi stići i zvukomjer.
''Ja stvarno ne znam što će ljudi raditi tamo ako neće plesati i zabavljati se i konzumirati alkohol. Zato postoje noćni klubovi'', kazao je Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruga ugostitelja. S ugostiteljima Capak misli postići dogovor da dobrovoljno stišaju glazbu kako bi se korona, koja ima radno vrijeme do ponoći, mogla smiriti kad se stiša glazba.
''Ako je muzika preglasna, onda imate potrebu ako ste na distanci da se približite osobi jer naprosto vas osoba ne čuje kad govorite nešto, a isto tako imate potrebu i da vičete čime se stvara više aerosola kojim se prenosi koronavirusna infekcija'', rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Istraživanja s kalifornijskog sveučilišta pokazala su da smanjenje glasnoće za šest decibela može jednako djelovati u sprječavanju širenja koronavirusa kao i dupla ventilacija u prostoru. Osim nadglasavnja problematično je kažu stručnjaci i zborsko pjevanje. HZJZ je prošli tjedan izvijestio da je veliki broj oboljelih u karlovačkoj i splitsko dalmatinskoj županiji povezan sa zborskim pjevanjem.
Evo zašto: ''Kod svakog pojačanog pritiska kojim zrak izlazi iz pluća veća je mogućnost da se virus širi okolo. Da li to bilo pjevanje, kihanje ili glasni govor. Prema tome treba li se čovjek nadglasavati s glazbom koja se u pozadini onda će sigurno glasnije govoriti i više će kapljica izletiti iz njegovih usta'', objasnila je Vjekoslava Amerl Šakić, liječnica obiteljske medicine. Stiša li se glazba u noćnim klubovima, ugostitelji kažu to će biti njihov kraj.
''Oni su pred slomom, za njih će to biti totlani lockdown, njihov je to kraj. Nitko njima ne može reći vi morate stišati, treba donijeti novi pravilnik. Da bi se nešto napravilo najbolje bi bilo dogovorno između vlasnika i mjerača i unificiralo se na 55 decibela i da svi budu zadovoljni'', smatra Lelić.
