IZVJEŠĆE O HRVATSKOJ

Što EBRD zamjera Vladi?

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 17.11.2010 15:08
  • Objavljeno 17.11.2010 u 15:08
Ivan Šuker 9

Ivan Šuker 9

Izvor: tportal.hr / Autor: Dražen Breitenfeld/tportal.hr

Stvaranje uvjeta za obnovu hrvatskog gospodarskog rasta zahtijevat će temeljnu izmjenu nekih restriktivnih praksi koje smanjuju fleksibilnost hrvatskog tržišta rada i onemogućuju jednostavno osnivanje i vođenje kompanija, ističe Europska banka za obnovu i razvoj u izvješću objavljenom u srijedu

Hrvatska je u proteklih godinu dana ostvarila značajan napredak u sklopu programa približavanja Europskoj uniji, no u stvaranju uvjeta za povratak na gospodarski rast u nadolazećim će mjesecima ključan izazov biti provedba vladinog ambicioznog programa reformi, ističe EBRD u godišnjem Izvješću o tranziciji u 2010.

Povratak rastu aktivnosti u gospodarstvu zahtijevat će izmjena pojedinih restriktivnih praksi koje smanjuju fleksibilnost hrvatskog tržišta rada i onemogućuju jednostavno osnivanje i vođenje kompanije, napominju u EBRD-u.

Svi su pokazatelji o napredovanju reformi u Hrvatskoj ostali nepromijenjeni u odnosu na prošlu godinu. Najbolju ocjenu, 4+, ponovno su dobili postupci privatizacije manjih poduzeća i reforma trgovinskog i sustava valutnih tečajeva. Visoko je ocijenjena i liberalizacija cijena, ocjenom 4, te reforma bankovnog sustava i liberalizacija kamatnih stopa.

Nešto slabije, ocjenom 3+, ocijenjena je privatizacija velikih poduzeća, dok je restrukturiranje sustava upravljanja i preustroja poduzeća, politika poticanja konkurencije, razvoj tržišta vrijednosnih papira i nebankovnih financijskih institucija, te ukupna reforma infrastrukture ocijenjeni ocjenom 3.

Ocjene se kreću u rasponu od jedan do plus 4.

Nakon pada aktivnosti u protekle dvije godine, hrvatsko je gospodarstvo i dalje podložno globalnim gospodarskim slabostima, ističe EBRD.

Banka je pohvalila vladinu predanost očuvanju fiskalne stabilnosti ali ističe da je poduzeto premalo koraka u smjeru smanjenja potrošnje.

Za puni zamah konkurentnosti potrebna je veća uključenost privatnog sektora u projekte infrastrukture i energije, što bi se moglo postići dobro osmišljenim i transparentnim javnim natječajima, ocjenjuju EBRD-ovi stručnjaci.

Za vladu je, ističu nadalje, jedan od prioritetnih zadataka pitanje državnih potpora velikim komercijalnim tvrtkama, posebno u sektoru brodogradnje, nakon niza neuspješnih pokušaja prodaje.

Pritom u EBRD-u upozoravaju da smanjena uloga države i oslobađanje tržišnih sila ne moraju nužno osigurati napredak europskih gospodarstava u nastajanju. Dosadašnji model rasta tranzicijske regije, ili barem njegova primjena, krije u sebi brojne nedostatke jer odražava prilično pojednostavljeno stajalište da je temelj uspješne tranzicije bivših komunističkih gospodarstava srednje i istočne Europe na principe slobodnog tržišta reduciranje uloge države i poticanje privatnog vlasništva i tržišnih sila.

"Dva desetljeća tranzicije naučilo nas je važnosti tržišno orijentiranih institucija, no ipak smo ostali zatečeni manjkavostima sustava regulacije i nadzora financijskog tržišta", zaključio je glavni ekonomist EBRD-a Erik Berglof.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi