KREDITNE DVOJBE

Što će biti s valutnom klauzulom propadne li euro?

02.12.2011 u 12:41

Bionic
Reading

Nestankom eura otvorilo bi se pitanje što s kreditima koji su valutnom klauzulom vezani za tu valutu. Sigurno je da bi to tražilo izmjenu postojećih ugovora o kreditu ili potpisivanje novih, a pritom bi važnu ulogu imala Hrvatska narodna banka (HNB) koja bi trebala naložiti konverziju u nove valute te definirati postupak i rokove

Propast eura - što se još uvijek čini malo vjerojatnim scenarijem - dovela bi do uskrsnuća starih nacionalnih valuta: maraka, lira, šilinga i dr. Kako je Hrvatska tradicionalno vezana za njemačko gospodarstvo, to bi značilo, tvrde stručnjaci, povratak naše povezanosti s njemačkom valutom. Ali to ne bi automatizmom dovelo do zamjene valutne klauzule iz eura u marku, iako bi to bankarima možda najviše odgovaralo.

Davor Banović

Navodno u Srbiji tamošnje banke od korisnika kredita već traže potpisivanje aneksa ugovora kojim im se dopušta vezanje anuiteta i za druge valute osim eura. Na taj način izbjegle bi za njih mnogo složeniji postupak.

Valutna klauzula bi se obračunavala prema tečaju košarice valuta

'Kriva je interpretacija da bi se u slučaju nestanka eura valutna klauzula trebala vezati uz marku, dolar ili neku drugu nacionalnu valutu koja kotira na burzi novca. Nestankom eura proveo bi se obrnuti postupak koji je prethodio uvođenju eura. Trebao bi se utvrditi fiksni tečaj po kojim se radila konverzija iz eura u nacionalne valute. Tada bi se za obračun valutne klauzule trebao utvrditi tečaj košarice valuta u koju bi ulazile sve valute nastale ukidanjem eura', objašnjava Davor Banović, sudski financijski vještak i ovlašteni revizor.

Ako klijenti banaka dobrovoljno pristanu na zamjenu valutne klauzule iz eura u neku novu valutu, komplicirani način izračunavanja valutne klauzule iz košarice za bankare nestaje, a i rizik neizvjesnosti budućeg tečaja se smanjuje.

Bankama je u interesu da se kredit veže uz neku čvrstu valutu, poput njemačke marke, koja bi možda čak bila jača od sadašnjeg eura. Za očekivati je da bi propast eurozone doveo do pada vrijednosti mnogih nacionalnih valuta, a time i same košarice, što bi išlo na ruku korisnicima kredita.

Može li banka prisiliti korisnika kredita na potpisivanje novog ugovora, odnosno da veže svoj kredit za neku drugu valutu u slučaju nestanka eura?

Sve bi odredio HNB

'Ugovor o kreditu je dvostrani ugovor. Nitko nikoga ne može prisiliti na potpisivanje novog ili izmjenu postojećeg. Moguće je da banka na sudu zatraži da se ugovor izmjeni zbog promijenjenih okolnosti, ali to je u praksi zadnje rješenje kojem pribjegavaju i to neće biti ključ univerzalnog rješenja za sve', kaže Banović.

Ako klijent odbije potpisivanje novog ugovora, banka mora postupiti, ističe, u skladu s odredbama monetarne vlasti, odnosno HNB-a. Odluke HNB-a vjerojatno će biti u skladu s odlukama Europske središnje banke.

'Monetarne vlasti će naložiti konverziju u nove valute, sam postupak i rokove. S te strane, građani ne trebaju biti u strahu za svoje kredite i štednju ako i dođe do sloma eurozone', ističe Banović.

I on spada u onu grupu stručnjaka koja smatra da valutna klauzula ruši našu monetarnu suverenost. Zbog toga smatra da ako dođe do nestanka eura, da bi to bila prilika za njezino napuštanje. Poziva se tu na istraživanje HNB-a o deeurizaciji Hrvatske koje govori o mogućnosti uvođenja 'sintetske valutne klauzule' kojom bi se u bilancama banaka ukinuli krediti s valutnom klauzulom, a umjesto njih uvodili kunski krediti.