Sredinom ožujka članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) odlučile se otpustiti iz rezervi ukupno 411,9 milijuna barela nafte i naftnih derivata. Nafta će činiti 72 posto plasiranih barela, a derivati 28 posto, odlučili su.

Europa je na tržište odlučila plasirati 73 milijuna barela naftnih proizvoda i oko 35 milijuna barela sirove nafte, prema podacima IEA-e.

Sredinom svibnja agencija je u redovnom mjesečnom izvješću procijenila da su se svjetske zalihe nafte u ožujku smanjile za 129 milijuna barela i za još 117 milijuna barela u travnju, uz prognozu da će ponuda kaskati za potražnjom barem do listopada, čak i ako rat bude okončan već u lipnju. Rezerve polako kopne, upozorio je u utorak u Međunarodnom klubu frankfurtskih poslovnih novinara šef BASF-a.

Novi cjenovni šok

Ako Hormuz uskoro ne bude otvoren, mogli bismo u drugoj polovini godini svjedočiti još jednom cjenovnom šoku, i na tržištima nafte i na tržištima naftnih derivata. Rat u Iranu već je, ističe, katapultirao cijene energenata na svjetskim tržištima i dodatno raspirio inflaciju.

Opskrba plinom zasad, po njegovim riječima, ne predstavlja veći problem. Kina je veliki potrošač, a u slučaju poskupljenja prelazi na ugljen, što smanjuje globalnu potražnju i ublažava pritisak na tržište.

Kriza u kemijskoj industriji

Kemijska industrija prolazi kroz razdoblje koje se može mjeriti s najtežim godinama u posljednjih 25 godina, naglasio je Kamieth, istaknuvši pritisak visokih cijena energije, troškove proizvodnje i europske namete na emisije CO₂, osobito u segmentu amonijaka.

Europa će unatoč tome imati snažnu kemijsku industriju i za deset godina, smatra, iako bi se njezina struktura mogla iz temelja promijeniti.

BASF već dugo muku muči s visokim troškovima energije u matičnoj Njemačkoj, globalnim viškovima kapaciteta i jakom konkurencijom iz Kine. Nedavno su najavili smanjenje fiksnih troškova u osnovnom poslovanju do 20 posto i novi val otkaza, u sklopu restrukturiranja i jačeg fokusa na ključne djelatnosti.