MUKE I U SUSJEDSTVU

Srpska vlada proziva guvernera što nije spriječio kredite u 'švicarcima'

ŠVICARSKI FRANAK

ŠVICARSKI FRANAK

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Antonio Bronic/PIXSELL

Usporedo s rastom 'švicarca' u Srbiji rastu i nesuglasice oko toga tko je kriv za nevolje 30 tisuća građana koji imaju kredite vezane u švicarsku valutu. Nedavno su iz ministarstva financija prozvali središnju banku da je trebala reagirati odlučnije pa čak i administrativnim mjerama spriječiti kreditiranje u 'švcarcima' prije krize, zaboravljajući, čini se, da je upravo vlada 'huškala' svojevremeno građane na zajmove u francima

'Pakt je to s vragom', tako je prije četiri godine tadašnji srbijanski guverner središnje banke Radovan Jelašić upozoravao građane koji su, gladni jeftinih kredita, hrlili u banke podizati kredite u 'švicarcima'.

Nije ih ni kriviti, njih 30 tisuća, što su osokoljeni čak i uvjeravanjima pojedinih ministara da su to najpovoljniji krediti, zaglavilo u kreditima koji su im, gledano u eurima, danas veći nego kad su ih uzeli.

Vraga danas spominju nemoćni što ih je jačanje švicarskog franka u odnosu na euro ostavilo praznih novčanika.
Statistika kredita u Srbiji pokazuje da je četiri od 10 stambenih kredita uzeto u švicarskim francima te da je svaki peti odobreni kredit u toj valuti.

Ekonomski analitičar Milan Ćulibrk kaže za tportal da su najveća kolateralna žrtva globalne financijske krize bili, bez dvojbe, korisnici kredita indeksiranih u švicarskim francima.

'U poslednje tri godine, od početka kolovoza 2008. do danas, 'švicarac' je po središnjem kursu Narodne banke Srbije ojačao sa 47 na 93 dinara, ili skoro duplo. Automatski su porasle i dinarske obaveze za rate stambenih kredita. Pritom je vrijednost eura u istom razdoblju porasla za 33,5 posto. Na taj način, poslije tri godine urednog plaćanja, ostatak duga u švicarskim francima u nekim je slučajevima sada, ako se pračuna u eure, čak za trećinu veći nego iznos kredita na početku otplate', kaže Ćulibrk.

Srbi su, dakle, kao i Hrvati, pred mračnom dilemom treba li mijenjati kredite u švicarcima u eurske.

Da zlo bude veće, ne bi bilo nikakvo iznenađenje ako franak, zbog krize u SAD-u i eurozoni, nastavi rasti. Pojedini srpski ekonomisti procjenjuju da će se srednjeročno 'švicarac' nastaviti ponašati 'kao zlato' sve dok traje kriza te investotori 'bježe' u njega. Ekonomist Miroslav Prokopijević kaže da će se dugoročno odnos franka i europske valute (ili, kako kaže, više njih u budućnosti) 'ispeglati'.

Građani bi se trebali samo strpiti do tada.

Ćulibrk smatra da, unatoč intervenciji švicarske središnje banke, korisnici dugoročnih kredita u francima još ne mogu odahnuti te da bi trebalo što prije učiniti nešto da im se olakša redovna otplata dospjelih rata, jer ni bankama nije u interesu 'potopiti' dužnike.

Država je pozvala banke da omoguće reprogram kredita prezaduženima, uz mogućnost da u naredne dvije godine otplaćuju samo kamate, dok bi se otplata glavnice produžila, no ta ponuda ne bi riješila problem, već samo odgodila njegovo riješenje. Za sada srpska vlada nije ušla ni u kakve konkretnije dogovore ili pregovore s predstavnicima banaka, kao što je to učinila hrvatska vlada.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi