Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u travnju za 2,7 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost iz ožujka, na 103,9 bodova, najnižu razinu od prošlog srpnja.

U mjesecu na izmaku najizraženiji pesimizam pokazali su poslovni čelnici u hrvatskoj maloprodaji, prema padu indeksa za čak 10,8 bodova, uz znatno lošiju ocjenu poslovne situacije u protekla tri mjeseca i pesimistična očekivanja za nadolazeće razdoblje. Neizvjesnost je znatno izraženija, navode.

Raspoloženje je osjetno splasnulo i u uslužnom sektoru, uz pad indeksa za 5,9 bodova. Poslovni čelnici slabije ocjenjuju poslovanje i potražnju u protekla tri mjeseca, no nešto su optimističniji u prognozama potražnje u razdoblju do kraja lipnja, usprkos naglašenoj neizvjesnosti.

Zamjetno lošije raspoloženje naznačili su u travnju i građani, prema padu indeksa za 4,7 bodova. Njihove procjene opće gospodarske situacije i financijske situacije kućanstava u proteklih 12 mjeseci znatno su pogoršane, a pesimističnija su im i očekivanja o financijskoj situaciji u nadolazećih godinu dana.

Građani su i u travnju pokazali slabiju sklonost velikim kupnjama u sadašnjem trenutku i u budućnosti, ali i osjetno prigušenu spremnost na štednji. Očekuju veću nezaposlenost i više cijene u idućih 12 mjeseci, a signalizirali su i pojačanu neizvjesnost.

Blago je pak u travnju poboljšano raspoloženje u hrvatskoj industriji, prema rastu indeksa za 0,8 bodova. Poslovni čelnici pozitivnije su ocijenili trend proizvodnje u proteklim mjesecima i stanje knjiga narudžbi. Unatoč nešto višoj razini neizvjesnosti očekuju rast proizvodnje i u nadolazećem razdoblju, uz snažniju potražnju iz inozemstva.

I građevinski sektor naznačio je tračak optimizma, uz rast indeksa za 0,4 boda. Menadžeri su pozitivnije ocijenili trend aktivnosti u odnosu na prethodnih nekoliko mjeseci, uz bolju ocjenu knjiga narudžbi.

Poslovni čelnici u hrvatskom gospodarstvu u cjelini namjeravaju u idućim mjesecima stati na kočnicu u zapošljavanju, prema padu indeksa za 2,9 bodova. Blagi rast zapošljavanja signalizirali su samo menadžeri iz industrije.

I neizvjesnost u poslovanju osjetno je povećana, prema percepciji hrvatskih poslovnih čelnika, uz skok indeksa EUI za čak 7,5 bodova.

Pesimizam u Njemačkoj

U skupini vodećih gospodarstava eurozone najviše je pogoršana ekonomska klima u Njemačkoj, prema padu indeksa ESI za 3,9 bodova.

Izrazitiji oprez naznačili su i sudionici francuskog i talijanskog gospodarstva, uz pad indeksa za 3,0, odnosno za 2,8 bodova.

Nešto blaže pogoršanje gospodarskog ozračja zabilježeno je u Španjolskoj, prema padu indeksa za 0,9 bodova.

U skupini vodećih gospodarstava izvan eurozone i Poljska je pokazala blago pogoršanje ekonomske klime, uz pad indeksa za 0,8 bodova u odnosu na ožujak, pokazalo je izvješće Komisije.

Na razini eurozone i Europske unije indeks ESI potonuo je i u travnju, za 3,2 odnosno za 2,9 bodova, na 93,0 odnosno 93,5 bodova, odmaknuvši se još više od dugoročnog prosjeka, navodi se u izvješću Komisije.

Pad indeksa u eurozoni odražava prije svega izrazito pogoršanje raspoloženja među građanima te poslovnim čelnicima iz uslužnog i maloprodajnog sektora.

Građani lošije ocjenjuju stanje u financijama kućanstava u prethodnom razdoblju i pesimistični su u prognozama za iduće mjesece, i za financije kućanstava i za gospodarstvo. Menadžeri iz uslužnog i maloprodajnog sektora signalizirali su pak znatno lošija očekivanja o potražnji u nadolazećem razdoblju.

Ozračje u građevinskom sektoru i industriji ostalo je pak više‑manje stabilno, pokazalo je istraživanje Komisije.