STAV KOJI JE IZAZVAO BURU

Šonje: Grozim se partnerstva mirovinskih fondova i države

  • Autor: Z. K.
  • Zadnja izmjena 09.09.2019 14:46
  • Objavljeno 09.09.2019 u 14:34
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Sigurnost i budućnost naših mirovinskih fondova glavna je tema naše današnje konferencije 'Investicijski izazovi mirovinskih fondova' u organizaciji Jutarnjeg lista. Sudionicima se uvodno obratio ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, a u sklopu konferencije održana je i panel rasprava na temu 'Nove investicijske strategije mirovinskih fondova'

Kao glavni problem današnjeg sustava, ministar rada i mirovinskog sustava vidi u nedovoljnoj financijskoj pismenosti građana.

'Nedovoljna upoznatost građana s cijelim mirovinskim sustavom nas zapravo ne bi trebala čuditi. Na žalost svjedoci smo vremena gdje ni institucije koje bi se trebale baviti podizanjem pismenosti dovoljno ne ulažu u obrazovanje građana. Iz tog ćemo razloga, novom izmjenom zakona inzistirati na jačanju upravo tog segmenta', pojasnio je.

Uz to, istaknuo je kako će utjecaj politike negativnih i niskih kamatnih stopa imati veliki utjecan na prinose fondova, te je potrebno što prije mijenjati investicijsku strategiju, piše Jutarnji list.

'Moramo se okrenuti i ostalim gospodarskim granama. Budućnost trebamo tražiti u startupima', dodao je.

Upravo zbog toga, navodi kako će uskoro doći do značajnih administrativnih rasterećenja cijelog sustava, te da isključivo ovakav trostruki mirovinski sustav može osigurati budućnost mirovina naših građana

'Moramo zajedničkim snagama detektirati problem, ali i cijeli sustav prilagoditi novim demografskim promjenama, ali i tržištu rada', kazao je Aladrović.

Sudionike je pozdravio i ministar gospodarstva Darko Horvat, koji je istaknuo kako svi zajedno, vladajući, ali i struka, moraju stvoriti sinergijski efekt kroz koji će zajedničkim snagama na pravilan način osigurati budućnost mirovinskih fondova.

U sklopu panel rasprave pod nazivom 'Nove investicijske strategije mirovinskih fondova' svoje stavove iznijeli su predsjednik upravnog vijeća Hanfe dr. sc. Ante Žigman, direktor Direkcije upravljanja imovinom Erste Plavi Andrija Hren, Mario Staroselčić, član Uprave AZ-a te ekonomist Velimir Šonje.

U uvjetima niskih, pa i negativnih prinosa na financijskim tržištima, mirovinski su fondovi spremni više ulagati u konkretne projekte. Posebno ih, poručili su s panela koji je održan u sklopu konferencije Jutarnjeg lista, zanima ubrzanje privatizacije, pri čemu bi ih u portfelju države, čini se, najviše zanimala ulaganja u HEP, Janaf i ACI.

'Zainteresirani smo biti vanjski partner u pojedinim državnim poduzećima, kao što su ACI, HEP i Janaf, što podrazumijeva njihovu privatizaciju. Naravno, iza svega toga mora stajati ekonomska logika', istaknuo je Mario Staroselčić, član Uprave AZ fonda.

Horvat je upitao predstavnike fondova na koji način projekti trebaju biti pripremljeni a da bi oni ulagali u njih.

Spomenuo je u tom kontekstu Rimac Automobile "koji traže 100 milijuna eura". "Osnovno je pitanje zašto Rimcu ne dati ili kroz Rimca plasirati 100 milijuna eura novca mirovinskih fondova, ako znamo da će doprinos biti, siguran sam, veći od onog što vi dobijete deponiranjem tih sredstava u bankarskom sustavu", upitao je Horvat.

Ante Žigman, predsjednik upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) kazao je da OMF-ovi trenutno mogu ulagati 30 milijardi kuna u dionice, pri čemu ocjenjuje da postoji ogroman prostor.

Kada je konkretno riječ o Rimac Automobilima, Žigman napominje da se ta kompanija prvo mora izlistati na burzu bilo gdje na svijetu, pa će OMF-ovi tada moći u nju ulagati.

Žigman smatra da država ima jako dobre segmente koji bi se mogli privatizirati, navevši pritom područja energetike, transporta i distribucije. Govorivši konrektno o distribuciji, u smislu nošenja pošiljaka i kupnje preko interneta, kazao je da "imamo tu jednu firmu u rukama države koja taj posao jako dobro radi", aludirajući na Hrvatsku poštu.

Stoga ocjenjuje da bi se mogla naći područja za ulaganja OMF-ova te oni ne bi morali tražiti prilike u inozemstvu.

Ipak, predstavnici mirovinaca na panelu od predstavnika Vlade nisu uspjeli dobiti odgovor na pitanje moze li se očekivati ubrzanje privatizacije. Umjesto toga, Darko Horvat, ministar gospodarstva, poručio im je kako u njegovu ministarstvu imaju listu 50-ak investitora, mnogi od kojih su već zgotovili projekte i sada traže investitore.

'Danas već imamo listu 30-ak investicijskih projekata u koje se može ulagati. Vrijednost projekata je 5,5 milijardi kuna. Nije mi jasno zašto za njih nema interesa', kazao je Horvat predstavnicima mirovinskih fondova.

Svojevrsnu buru izazvala je i poruka ekonomskog stručnjaka Velimira Šonje, koji je ocijenio kako se grozi partnerstva mirovinskih fondova i države. Šonje je pritom upozorio kako hrvatski mirovinci imaju priliku uključiti se u investicijske projekte u Europi te je dodao kako bi volio da država razmisli o portfelju manjih projekata u koje bi se uključili mirovinski fondovi.

'Najprije čujemo da mirovinski fondovi žele određene projekte u koje bi se uključili, a onda gospodin Šonje kaže da se grozi toga. Takva komunikacija nikome ne koristi , odgovorio mu je Josip Aladrović', ministar rada i mirovinskog sustava.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!