nema zime?

Sjeverni tok 2, projekt koji je posvađao svijet, konačno može biti dovršen: Putin opet zabio gol, Nijemci osigurali jeftini plin, SAD ostao kratkih rukava, a Ukrajinci više nisu nimalo bitni

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 01.08.2021 19:00
  • Objavljeno 01.08.2021 u 19:00
Ruski predsjednik Vladimir Putin

Ruski predsjednik Vladimir Putin

Izvor: Profimedia / Autor: Kirill KUDRYAVTSEV / AFP / Profimedia

Prošlotjednim potpisivanjem sporazuma između Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država, kojim se službeni Berlin obvezao da će pokrenuti sankcije protiv Rusije ako se procijeni da Moskva koristi energiju kao oružje protiv Ukrajine i drugih europskih zemalja, konačno su uklonjene prepreke za dovršetak Sjevernog toka 2, plinovoda vrijednog 11 milijardi dolara o kojem ovisi gotovo cijela zapadna Europa

Sjeverni tok 2 kreće u ruskom Viborgu i završava 1222 kilometra jugozapadno, u njemačkom Lubminu, te je najdulji podmorski plinovod na svijetu. Gradi se od 2018. godine i kada konačno bude završen, imat će godišnji kapacitet od 110 milijardi kubika prirodnog plina, što je dvostruko više od njegova mlađeg brata, Sjevernog toka.

Na čelu projekta ruski je div Gazprom, a u provedbi su i zapadni partneri, tvrtke Uniper, Wintershall, Engie, OMV, Shell i niz drugih.

'Godine 2011. u njemačkom gradu Lubminu na Baltičkom moru sastalo se važno društvo. Domaćin je bila njemačka kancelarka Angela Merkel, a bili su ondje i premijeri Francuske François Fillon i Nizozemske Mark Rutte te ruski predsjednik Dmitrij Medvedev. U njihovu društvu bio je i bivši njemački kancelar Gerhard Schröder. Očito je da nisu bili ondje zbog morskih draži, već da okrenu ventil deset milijardi dolara vrijednog plinovoda Sjeverni tok, ruskog rješenja za sigurnu opskrbu Europe plinom, a koji je, da bi se izbjegla ovisnost o Ukrajini, išao dnom Baltičkog mora izravno u Njemačku.' Ulomak je ovo iz emisije 'Povijest četvrtkom' Hrvatskog radija, emitirane u svibnju ove godine, što se bavila poviješću iskorištavanja najnovijeg strateškog resursa - prirodnog plina - oko kojeg se ovih dana lome koplja i koji će u budućnosti posve sigurno zasjeniti naftu.

Otvaranje Sjevernog toka 2011.

Otvaranje Sjevernog toka 2011.

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Wikipedia

Proteklih godina Njemačka je na čelu s Angelom Merkel bila pod teškim kritikama Sjedinjenih Američkih Država zbog partnerstva s Rusima na projektu Sjeverni tok 2. On se našao pod velikim upitnikom lani, nakon što je Rusija na čelu s Vladimirom Putinom optužena za trovanje oporbenog lidera Alekseja Navaljnog.

Osobito je izravan bio bivši američki predsjednik Donald Trump nazvavši Njemačku taocem Moskve zbog oslanjanja na ruske energente, baš kao što je Vladimir Putin bio izravan 2011., kad je prilikom otvaranja Sjevernog toka izjavio da je došao kraj privremenom uživanju Ukrajine zbog njezina ekskluzivnog položaja.

Priča o Sjevernom toku i njegovom drugom pravcu, dovršenim 98 posto, geopolitička je priča u kojoj je najveća žrtva Ukrajina zato što će izgubiti unosne tranzitne naknade. Najveći je dobitnik Rusija jer otvara još jednu žilu za prodaju plina Europskoj uniji, a ta je žila trn u oku Washingtonu te vjeruje da Rusi plinom drže europske političare u šaci.

  • +3

Sjeverni tok 2

Izvor: Profimedia / Autor: TASS / ddp USA / Profimedia

Isto tako, ranijih godina Rusi su isticali da se Amerikanci protive Sjevernom toku kako bi Europi mogli prodavati LNG, prirodni ukapljeni plin koji je ipak znatno skuplji od onog iz Rusije. Bruxelles, tj. Europska unija naginje mišljenju da je Sjeverni tok 2 njemački, ne europski projekt, a povjerenik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell ranije je izjavio da je budućnost plinovoda u rukama njemačkih regulatornih tijela.

Osim Njemačke, Francuske i Nizozemske, njegovu gradnju snažno je zagovarala Austrija dok su Poljska i Litva bile njegove najglasnije protivnice zbog strahovanja od budućih ruskih ucjena i posljedica za Ukrajinu nakon što ostane bez prihoda od tranzita.

Poslije potpisivanja sporazuma o 'odvraćanju ruske agresije' Njemačka se obvezala da će odgovoriti na bilo kakve pokušaje Rusije da iskoristi prirodni plin i energiju kao oružje protiv Ukrajine i ostalih zemalja istočne i srednje Europe, a taj bi sporazum trebao otkloniti opasnost koja prema zapadnim kritičarima dolazi iz Moskve.

Angela Merkel i Joe Biden

Angela Merkel i Joe Biden

Izvor: Profimedia / Autor: CHIP SOMODEVILLA / Getty images / Profimedia

Do velikog preokreta došlo je dolaskom Joea Bidena u Bijelu kuću jer je ubrzao pregovore s Njemačkom te se ona obvezala da će poduzeti korake i na razini Europske unije te zatražiti sankcije za Rusiju ako to bude potrebno, a sve da bi se ograničili ruski izvozni kapaciteti u Europi. Osim toga, Njemačka će morati uplatiti minimalno 175 milijuna dolara u novi Zeleni fond za Ukrajinu, čiji je cilj jačanje njezine energetske neovisnosti.

Gazprom, koji upravlja Sjevernim tokom, lani je u Europu izvezao 175 milijardi kubika prirodnog plina vrijednog oko 40 milijardi dolara, pri čemu tri četvrtine plina odlaze u zapadnu, a četvrtina u istočnu i srednju Europu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!