Hrvatska je jučer dobila konačnu potvrdu ulaska u europodručje, čime postaje njegova dvadeseta zemlja članica. Ulazak bi se trebao dogoditi 1. siječnja.

Vilim Ribić, glavni tajnik Sindikata znanosti i predstavnik sindikata u Nacionalnom vijeću za uvođenje eura, rekao da u Hrvatskoj nije provedena korektna javna rasprava te da su u svim medijima bili pozivani samo istomišljenici, dok postoji ogroman broj stručnih ljudi koji imaju rezerve i skepse. Ribić smatra da je bilo potrebno provesti i referendum.

'Gubitak monetarnog suvereniteta nije problem u ekonomskom smislu pod uvjetom da imate institucije koje prate zajedničku valutu. U Europskoj uniji toga nema', rekao je Ribić, javlja HRT.

'Ne samo da Hrvatska nije spremna za ulazak u eurozonu, već eurozona nije spremna za zemlje poput Hrvatske', dodao je Ribić.

Priznao je da ne treba zanemariti političku funkciju ulaska - da se što bolje integriramo sa zemljama zapadne demokracije, pogotovo u okolnostima kao što su sadašnje, vezane za Ukrajinu. Međutim, smatra da ovakav ulazak u eurozonu nije ekonomski opravdan u ovom trenutku te da je preuranjen.

Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rekla je da nema razloga za pretjerani strah od eura.

'Nikome nije toliko loše krenulo zbog eura, nego se najčešće poklopilo puno loših scenarija', dodala je.

Napomenula je i da je, i kad je euro prvi put uveden u stare članice, inflacija bila u uzlaznoj fazi, iako ne ovakvog intenziteta kao danas.

'Ta loša iskustva o kojima ljudi pričaju najčešće nemaju direktno veze s utjecajem uvođenja eura, nego spletom okolnosti koje su loše', rekla je Ivanov.

Smatra da će 1. siječnja, kad će Hrvatska uvoditi euro, inflacija vjerojatno još uvijek biti visoka - osim ako se dogodi da cijene energenata naglo padnu, što je, kaže, moguće.

Ivanov je rekla i da Češka, Poljska i Mađarska imaju koristi od toga da ne uvedu euro zato što vode aktivnu monetarnu politiku, dok Hrvatska jednostavno ima puno više koristi od uvođenja eura.

Odgovarajući na pitanje koliko je realan određeni tečaj od 7,53 kn za jedan euro, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić rekao je da je tečaj i sad tu negdje te da je prirodno došao na svoju razinu.

'Mi smo takvi da volimo razgovarati o stvarima koje su davno prije odlučene. Nažalost, o ovim stvarima trebalo je pričati 2013., trebalo je pričati 2017., možda se moglo pričati još 2020. Ali danas, kad je čitav niz ozbiljnih odluka donijet na nekim mjestima, mi možemo ići samo u tom smjeru i 1. 1. izići iz te ulice s eurom', rekao je Zorić.

Poručio je da se Hrvatska mora potpuno integrirati u zapadni demokratski svijet, čime smatra da sprječava čitavu gamu rizika kojima svjedočimo svakodnevno i koji su nam jako blizu. Rekao je i da smo već sada visokoeurizirani te da smo i mentalno eurizirani - kupujemo kruh, mlijeko i pivo za kune, ali razmišljamo u eurima kad kupujemo ili prodajemo auto ili stan.

'Do tog poboljšanja u standardu neće doći samom zamjenom valute, nego može doći samo onim reformama koje prizivamo, priželjkujemo, investicijama, više rada, više radnih mjesta - tada će taj euro pokazati svoju punu snagu. Ako to ne budemo provodili, možemo uvesti koju god hoćete valutu - bit će isto', rekao je Zorić.

U daljnjoj raspravi, Ribić je napomenuo da je eurofil te da ne zagovara izlazak iz EU-a, već jači EU koji može svim zemljama, pa i siromašnima, osigurati jednu vrstu sigurnosti.

Kao posljedicu stanja koje, kako je rekao, odgovara zapadnim i sjevernim zemljama naveo je veliki broj iseljenih iz Rumunjske, Hrvatske, Grčke, Bugarske...

'Sve te zemlje imaju isti problem zbog toga što eurozona nije dovršena', poručio je Ribić.

Ivanov je rekla da Hrvatska nikad neće imati životni standard kao najbogatije članice Europske unije, odnosno eurozone.

'Nećemo ako uđemo u zajedničku valutu u kojoj se specifična situacija Hrvatske ne može i neće respektirati', nadovezao se Ribić, poručujući da je zadatak politike da zemlja stigne standard zapadnih europskih zemalja.