Europska središnja banka (ECB) razmatra uvođenje dvostruko veće stope obvezne rezerve komercijalnim bankama eurozone, čime bi se smanjio njezin račun za kamate i povukao dio likvidnosti iz financijskog sustava, rekla su Reutersu četiri upućena izvora
Upravno vijeće ECB-a trebalo bi na sastanku 25. studenoga raspravljati o povećanju stope obvezne rezerve banaka s jedan na dva posto depozita i drugih kratkoročnih obveza, odnosno udjela gotovine koju su komercijalne banke dužne držati na računu kod središnje banke, rekli su izvori.
Središnje banke nisu obavezne isplaćivati kamate komercijalnim zajmodavcima po tim računima.
Konačnu odluku o podizanju stope obvezne rezerve ECB bi mogao odgoditi do 17. prosinca i sjednice upravnog vijeća ECB-a, dodali su izvori.
Glavni efekt toga poteza bio bi smanjenje gubitaka u središnjim bankama zemalja eurozone, poput njemačke Bundesbanke, koja je proteklih godina akumulirala velike udjele u obveznicama s niskim ili negativnim prinosima u okviru ECB-ovog programa poticaja, a sada se suočava sa sve većim troškom kamata na depozite banaka.
I Bundesbank i ECB zaključili su prošlu godinu s gubitkom.
Iako središnje banke nisu obavezne poslovati u plusu, njihovi gubici politički su osjetljivo pitanje jer otvaraju pitanje kredibiliteta i pokreću raspravu o potencijalnoj dokapitalizaciji koju bi financirali porezni obveznici.
Glasnogovornik ECB-a nije želio komentirati navode Reutersovih izvora.
Milijarde eura ušteda
ECB je ove godine podigao kamatne stope u dva navrata kako bi obuzdao snažnu inflaciju, povećavajući time troškove zaduživanja cijelom gospodarstvu, ali i iznos koji mora plaćati bankama na sve rezerve iznad propisanog iznosa.
Povećanje stope obvezne rezerve na dva posto uštedjelo bi ECB-u i središnjim bankama 21 članice eurozone približno 4,4 milijarde eura godišnje, prema važećim kamatnim stopama, pokazuju Reutersovi izračuni.
Povećanjem obvezne pričuve ujedno bi se apsorbirao dio viška likvidnosti iz razdoblja poticajne monetarne politike ECB-a, što bi osiguralo još jedan argument u prilog takvoj mjeri, uz očekivanu financijsku korist.
Ideja je iznesena ljetos, ali je naišla na otpor nekoliko utjecajnih dužnosnika, uključujući članicu izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel, primjećuje Reuters.
Većina guvernera danas podupire taj potez, navode Reutersovi izvori, a podršku mu iskazuju i potpredsjednik ECB-a Boris Vujčić i glavni ekonomist Philip Lane, što je unijelo dodatnu živost u raspravu.
Neki su dužnosnici pak predložili da se odluka o podizanje stope obvezne rezerve odgodi do srpnja iduće godine, do kada bi i Schnabel i predsjednica ECB-a Christine Lagarde trebale otići sa svojih dužnosti, no ta ideja nije dobila širu podršku, navodi Reuters.
Manji gubici
Komercijalne banke trenutno na obveznim rezervama koje drže kod ECB-a ne dobivaju kamatu. Ostala sredstva koja 'parkiraju' u središnjoj banci nose im pak kamatu na depozite.
Eurosustav stoga plaća 52,2 milijarde eura godišnje kamata na nešto više od dva bilijuna eura viška likvidnosti.
Većina te likvidnosti stvorena je ECB-ovim programima kupnje obveznica između 2015. i 2022., kojima je ubrizgana gotovina u bankarski sustav kako bi se otklonila prijetnja deflacije i potaknuo gospodarski rast.
Budući da je velik dio duga koji su kupile središnje banke članica s visokim kreditnim rejtingom nosio vrlo niske ili čak negativne prinose, sve veće kamatne stope gurnule su pojedine središnje banke u povelike gubitke.
ECB je 2012. godine prepolovio stopu obvezne rezerve na jedan posto, u uvjetima dužničke krize u eurozoni.
Središnja monetarna institucija eurozone objavila je u veljači da bi se njezino poslovanje ove ili sljedeće godine trebalo vratiti u plusu, uz napomenu da će to ovisiti o visini kamatnih stopa i o valutnim tečajevima, ali i o veličini i sastavu ECB‑ove bilance.
Obvezne rezerve nekoć su smatrane važnim zaštitnim slojem likvidnosti, ali su od tada primat preuzeli regulatorni zahtjevi, uvedeni nakon krize, uključujući koeficijent likvidnosne pokrivenosti, primjećuje Reuters.