Tijekom dva dana fokus je bio na infrastrukturnom, prometnom i energetskom povezivanju 13 članica Europske unije. Jedna od važnih tema bili su i podmorski kabeli, satelitske zemaljske stanice, optička vlakna velikog kapaciteta i podatkovni centri koji su temelj digitalnog gospodarstva i sve više prva crta geopolitičke konkurencije.

Panel pod nazivom 'Wiring the Three Seas' okupio je predstavnike iz nekoliko zemalja i potaknuo ih da ispitaju stanje infrastrukture digitalne povezivosti u regiji Triju mora, sigurnosne dimenzije njezine zaštite i ulogu industrijskih igrača u njezinoj izgradnji pod uvjetima koji služe strateškim interesima regije.

Na panelu su sudjelovali Fabio Panunzi Capuano, izvršni potpredsjednik za poslovni razvoj u talijanskoj tvrtki Sparkle, Jacek Kosiec, šef poljske tvrtke Creotech Geo, Michaela Abel, izvršna direktorica slovačke tvrtke Decent Cybersecurity, te Siniša Đuranović, član Uprave i glavni direktor za korporativne poslove u Hrvatskom Telekomu.

Na samom početku rasprave dotaknuli su se pitanja geopolitike i digitalne povezivosti. Istaknuli su važnost digitalnih koridora koji se protežu kroz Jadran i spajaju prostor zapadnog Balkana s južnom i istočnom Europom, Bliskim istokom i drugim regijama. Zanimljiv je podatak kako više od 90 posto međunarodnog internetskog prometa prolazi kroz podmorske kabele. Također, zanimljiv je podatak da je Europa sa svojih 7 od 10 najvažnijih točki razmjene podataka zapravo središte globalnog interneta.

Upravo zato europske, ali i tvrtke partneri, ulažu u stvaranje novih informacijskih koridora koji bi dodatno povezali Bliski istok i središnju Europu. Jedan takav kabel protezat će se od središta u Milanu, kroz cijeli Jadran (Hrvatsku, Crnu Goru, Albaniju) sve do Grčke i potom prema Bliskom istoku.

Od kabela ispod mora do satelita u orbiti

'Vidimo da sateliti postaju dio kritične infrastrukture. Ne možemo se zaista povezati bez svemirske komunikacije ili svemirskih podataka. I mislim da, ako želimo zaštititi svoju suverenost, trebamo te kritične svemirske infrastrukture', istaknuo je Jacek Kosiec iz tvrtke Creotech Geo.

Kako je istaknuto na panelu, zemlje koje žele izgraditi digitalni suverenitet trebaju surađivati kako bi se stvorila čvrsta infrastruktura i ojačala digitalna komunikacija u Europi.

S digitalnom komunikacijom dolazi i pitanje njene zaštite, odnosno kibernetičke sigurnosti. Prije svega govori se o zaštiti kritične infrastrukture (komunikacijskih veza, energetske mreže, platforme za kontrolu granica), a to je u posljednje vrijeme fokus tvrtki i organizacija koje se bave razvojem kvantne kriptografije, što je najviša razina enkripcije. Michaela Abel iz Decent Cybersecurityja iz Slovačke istaknula je kako bi se o kibernetičkoj sigurnosti trebalo voditi računa od samog početka izgradnje bilo kakve infrastrukture.

Naglasila je kako u EU već postoje standardi koji predviđaju softversku zaštitu kritične infrastrukture i javne administracije. Zasad su samo preporuke, ali za nekoliko godina, ti bi standardi mogli postati obavezni.

'Nove tehnologije za kibernetičku sigurnost razvijaju i u vojnoj industriji, u sklopu NATO-a, a dio će tih novih tehnologija sigurno prijeći i u civilni sektor. Problem je što Europa još uvijek nema učinkovit okvir za prebacivanje obrambenih tehnologija iz vojne sfere u civilnu infrastrukturu. Kao dobar primjer navela je američku DARP-u. To je šteta jer bismo onda mogli sve glavne inovacije koje su prvo osmišljene za vojne potrebe prebaciti u komercijalnu upotrebu', istaknula je.

Dodala je kako bi sva infrastruktura, nova i postojeća, trebala biti kvantno otporna.

'Kada je to jednom implementirano na razini države, industrija će se automatski prilagoditi', zaključuje.

Kakvo je stanje s komunikacijskom infrastrukturom u Hrvatskoj?

Kakvo je stanje s komunikacijskom infrastrukturom u Hrvatskoj predstavio je Siniša Đuranović iz Hrvatskog Telekoma.

Istaknuo je kako je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina, po pitanju digitalne infrastrukture, prije svega pokrivenosti optičkom mrežom i 5G mrežom, učinila veliki skok.

'U posljednje tri godine napravili smo kvantni skok i preskočili EU prosjek po pitanju pokrivenosti optičkom mrežom. Trenutačno imamo oko 75 posto pokrivenosti optičkom mrežom, dok je Europa na 69 posto, a to su podaci iz 2024. godine. Novi podaci će biti još bolji', istaknuo je.

Pojasnio je kako je to rezultat spoja privatnih investicija i potpore države.

'Predstavljam Hrvatski Telekom koji je veliki investitor u optičku mrežu i 5G. Pri tome ne umanjujem ulogu drugih teleoperatora, ali mi smo najveći ulagači i više od polovice svih ulaganja u optiku dolazi od nas', istaknuo je Đuranović.

Dodao je kako je veliki korak napravljen u razvoju ruralnih područja, gdje je uspješno smanjena razlika između pokrivenosti u urbanim i ruralnim područjima. Podsjetio je kako su programi EU koji financiraju izgradnju širokopojasne internetske mreže u ruralnim područjima omogućili takve rezultate te naglasio kako se nada da će takvi programi omogućiti pokrivanje cijele Hrvatske optikom.

'Naravno neće biti moguće pokriti sva kućanstva optikom, ali u kombinaciji s mobilnom tehnologijom, satelitima, što tek dolazi, to će biti moguće', najavio je Đuranović.

Što se tiče pokrivenosti 5G signalom podsjetio je kako je Hrvatska bila među prvim zemljama koje su dodijelile 5G frekvencije u Europi, što se ogleda danas u izuzetnoj kvaliteti mobilnih mreža. Ono što koči daljnji razvoj su stroga regulatorna pravila, a iako je Bruxelles obećao pojednostavljivanje tih pravila, veoma malo se promijenilo.

'Kao dio Deutsche Telekom grupe zalažemo se za pojednostavljenje regulative te da pravila i propisani rokovi za gašenje bakrene mreže nisu rigidni jer to neće ubrzati niti gradnju niti migraciju korisnika na optičke mreže, a negativno utječe i na privatne investicije. Zalažemo se i za ukidanje ex ante regulacije i pojednostavljenje svih pravila koja reguliraju našu industriju tako da limitiraju njezin razvoj i doprinos nacionalnim i europskim ciljevima', spomenuo je Đuranović i istaknuo: 'Iako smo očekivali da će se nakon Draghijevog i Lettinog izvješća upravo to dogoditi, trenutačni prijedlog nove regulative daleko je od onog što se očekivalo i što tržištu treba'.

Kao velike ograničavajuće faktore pritom navodi: predugi proces izdavanja dozvola te usklađenja prostorno planskih dokumenata, te previsoke naknade za pravo puta koje su po visini specifične za Hrvatsku.

Umjetna inteligencija je svuda oko nas

Sudionici panela nisu mogli izbjeći ni pitanje umjetne inteligencije, povećanja internetskog prometa zbog korištenja AI, ali i izgradnje podatkovnih centara namijenjenih razvoju AI.

Svi se slažu kako će biti potrebno sve više kapaciteta za obradu podataka i sve bolja internetska veza koja će te podatke prenositi s jednog kraja na drugi. Upravo je povećanje podatkovnog prometa na godišnjoj razini od 50 posto pokrenulo pitanje izgradnje lokalnih podatkovnih centara.

Naglasio je kako je prije pojave umjetne inteligencija rast prometa na mreži bio između 30 i 40 posto na godišnjoj razini. To ih je potaknulo da povećaju kapacitete u podatkovnim centrima. No, s dolaskom AI-a taj promet i potrebe za podatkovnim centrom su rasli.

Ono što on ističe kao jedan od potencijalnih problema kod gradnje velikih podatkovnih centara jest kako osigurati dovoljno energije. Jedan od načina je suradnja s drugim zemljama kako bi se izgradio otporan energetski sustav u cijeloj regiji.

Na pitanje o tome kako tvrtke poput Hrvatskog Telekoma koriste umjetnu inteligenciju, Đuranović je istaknuo nekoliko primjera. Prije svega kroz pronalaženje alata za povećanje učinkovitosti, a potom kroz alate za poboljšanje korisničkog iskustva.

'Mi smo tvrtka orijentirana na tržište. Pokušavamo ponuditi tržištu ono što i sami koristimo, a da biste to napravili, morate prvo educirati tržište i onda mu to ponuditi', rekao je Đuranović.

Istaknuo je kako je to lakše s velikim tvrtkama jer one prepoznaju potrebe. Manje tvrtke zahtijevaju drugačiji, direktniji pristup i za njih razvijaju posebne AI alate koji će im pomoći da povećaju svoju produktivnost.

'No, iznad svega vjerujemo u edukaciju. Započeli smo je s 'AI ti to možeš', velikim programom edukacije o AI-u u Hrvatskoj prošle godine. Kroz razne webinare i materijale pokušavamo naučiti ljude kako da koriste ovu tehnologiju, jer dio ljudi osjeća strah od AI tehnologije. Ne vjerujemo da se država može transformirati, da se tvrtke mogu transformirati, ako ljudima nije ugodno koristiti tu tehnologiju. Tako da trebamo početi s ljudima i zato ih učimo kako koristiti AI tehnologiju', rekao je na kraju rasprave Đuranović.

Panelisti su na kraju zaključili kako je središnji izazov smanjivanje infrastrukturnih nedostataka, uz osiguravanje novih ulaganja u dugoročno strateško gospodarstvo, a ne s vanjsku ovisnost. Sigurnosni rizici od fizičke sabotaže do hibridnih prijetnji ili bilo kojih drugih prijetnji zahtijevaju koordiniranu regionalnu zaštitu. To je ogroman izazov. Istovremeno, industrijski igrači moraju uravnotežiti komercijalne poticaje sa širom potrebom za izgradnjom strateški otpornih, interoperabilnih sustava unutar svih zemalja i služenjem kolektivnim interesima.