Prosvjedi potaknuti strmoglavim padom iranske valute u ponedjeljak su se proširili diljem Irana, dodatno pojačavši pritisak na vlasti koje se već suočavaju s teškom gospodarskom krizom i narušenim sigurnosnim kapacitetima nakon rata s Izraelom u lipnju
Snimke objavljene na društvenim mrežama prikazuju prosvjede u trgovačkom centru više klase u blizini velikog teheranskog bazara. Na jednoj od snimki čuju se povici 'azadi' – što znači 'sloboda' – dok druga prikazuje interventnu policiju u opremi za razbijanje nereda kako se suprotstavlja prosvjednicima i koristi suzavac. Autentičnost snimki potvrdio je Storyful, prenosi Wall Street Journal.
vezane vijesti
Do kasnih večernjih sati u ponedjeljak prosvjedi su se proširili na više dijelova Teherana, ali i na druge gradove. Trgovci su prosvjedovali na nekoliko lokacija u i oko bazara, a okupljanja su zabilježena i u četvrti Yaftabad na zapadu glavnog grada.
Na otoku Qeshm, na obali Perzijskog zaljeva, prosvjednici su tijekom noći uz zvukove automobilskih sirena skandirali 'smrt diktatoru'. U zapadnom gradu Hamedanu čuli su se povici koji pozivaju na povratak dinastije Pahlavi, koja je vladala Iranom prije Islamske revolucije 1979. godine.
Iako točan broj sudionika nije moguće potvrditi, činjenica da su se prosvjedi pojavili na više lokacija jasno pokazuje duboko nezadovoljstvo među građanima. Posebno su značajni u trenutku kada vlasti provode pojačane obračune s disidentima – uz masovna uhićenja i najveći broj pogubljenja u gotovo četiri desetljeća – kako bi spriječile širu pobunu.
Pad rijala i sve dublja ekonomska kriza
Jedan od glavnih okidača nemira je dramatičan pad iranske valute. Rijal je od rata s Izraelom u lipnju izgubio oko 60 posto vrijednosti te je u ponedjeljak u jednom trenutku dosegnuo povijesni minimum od 1,445 milijuna rijala za američki dolar. Slabljenje valute izravno pogađa štednju građana i dodatno podiže cijene u zemlji koja se već suočava s izrazito visokom inflacijom i teškim međunarodnim sankcijama.
Uz financijsku krizu, Iran muče i drugi ozbiljni problemi: nestašica vode u Teheranu, česti nestanci električne energije te nedavno povećanje cijena goriva. Taj je potez izazvao strah od ponavljanja nasilnih prosvjeda iz 2019. godine, kada je u sukobima poginulo stotine ljudi – najkrvavijem valu nemira od revolucije 1979., sve do novih masovnih prosvjeda krajem 2022., potaknutih obveznim nošenjem vela.
Neovisni geopolitički analitičar Mustapha Pakzad ocijenio je da su 'razorna inflacija hrane i pojačana politička represija slomile čak i najoptimističnije promatrače'.
Reakcije vlasti
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian poručio je na društvenim mrežama da je vlada svjesna pritiska na životni standard građana te je pozvao Ministarstvo unutarnjih poslova da sasluša zahtjeve prosvjednika.
Državna novinska agencija IRNA potvrdila je da su prosvjednici na teheranskom bazaru uzvikivali parole protiv pada tečaja, zbog čega su trgovci u više sektora obustavili rad. 'Razina trgovinske aktivnosti u nekim je sektorima svedena na minimum, a mnogi su odlučili ne poslovati kako bi izbjegli moguće gubitke', navela je agencija. U jeku krize, guverner iranske središnje banke Mohammad Reza Farzin u ponedjeljak je podnio ostavku.
Gospodarski problemi dodatno su se pogoršali međunarodnim sankcijama. Ranije ove godine Teheran i Washington vodili su razgovore o iranskom nuklearnom programu koji su mogli dovesti do ublažavanja sankcija, no pregovori su zapeli i nisu nastavljeni nakon 12-dnevnog rata s Izraelom u lipnju, u kojem su teško stradali iranski nuklearni i raketni kapaciteti te protuzračna obrana.
Pritisak iz Izraela
Dok Washington zahtijeva prekid obogaćivanja uranija – što Teheran odlučno odbacuje – iranska je pozicija dodatno oslabljena ozbiljnim udarcima koje je Izrael zadao Hezbolahu, ključnom savezniku u regiji.
U međuvremenu raste pritisak iz Izraela. Izraelski čelnici upozoravaju da bi mogli poduzeti nove vojne akcije ako Iran nastavi s obnovom arsenala balističkih projektila. Američki predsjednik Donald Trump, koji se u ponedjeljak na Floridi sastao s izraelskim premijerom Benjamin Netanyahu, poručio je da bi podržao takav potez ako Iran nastavi s razvojem projektila. 'Ako nastave s projektilima – da', rekao je Trump odgovarajući na pitanje o mogućoj potpori izraelskom napadu.
Analitičari upozoravaju da bi napad usmjeren na iranski raketni program značio znatno zaoštravanje izraelskih 'crvenih linija' i povećao rizik od novog, šireg sukoba.
