Njemačko gospodarstvo prolazi kroz najdublju krizu od osnutka Savezne Republike 1949. godine, upozorava Peter Leibinger, predsjednik BDI-ja, krovne udruge njemačke industrije. U intervjuu za Süddeutsche Zeitung poručio je da u zemlji vlada 'iznimno negativna, dijelom čak agresivna atmosfera', a poduzeća su, kako kaže, 'duboko razočarana'. Riječ je o upozorenju koje daleko nadilazi Njemačku, s obzirom na njezinu ključnu ulogu u europskom gospodarstvu
Leibinger naglašava da se ne radi o klasičnoj cikličkoj recesiji, već o dubokoj strukturnoj krizi koja prijeti nepovratnom deindustrijalizacijom. Njemački ekonomski model, temeljen na snažnoj industriji, izvozu i tehnološkoj prednosti, pod pritiskom je s više strana: visokih cijena energije, opterećujuće birokracije i sve žešće globalne konkurencije. 'Alarmi moraju zazvoniti', poručuje prvi čovjek njemačkih industrijalaca, prenosi Corriere della Sera.
vezane vijesti
Gospodarstvo stoji unatoč golemim ulaganjima
Brojke potvrđuju ozbiljnost situacije. Unatoč odluci kancelara Friedricha Merza da ublaži ustavno ograničenje zaduživanja i pokrene investicijski ciklus vrijedan 500 milijardi eura za infrastrukturu i digitalizaciju, realno gospodarstvo stagnira. Njemačka bi godinu mogla završiti s rastom BDP-a između 0 i 0,1 posto, Institut Ifo procjenjuje da se broj nezaposlenih približava tri milijuna, a stopa nezaposlenosti porasla je na 6,3 posto. Prerađivačka industrija već je izgubila više od pola milijuna radnih mjesta u odnosu na razdoblje prije pandemije.
Najvidljiviji simbol krize je automobilski sektor, desetljećima perjanica brenda 'Made in Germany'. Njemački proizvođači suočeni su s agresivnom konkurencijom kineskih električnih vozila, visokim cijenama energije i kašnjenjima u razvoju baterijskih tehnologija i digitalnih rješenja. Posljedica su restrukturiranja i zatvaranja pogona, uključujući one u koncernima poput Volkswagena, što je do prije nekoliko godina bilo nezamislivo.
Geopolitika dodatno pojačava pritisak
Gospodarske probleme komplicira geopolitička situacija. Njemačka se, prema riječima sudionika nedavnih poslovnih susreta, ozbiljno priprema na mogućnost šireg sukoba u Europi, ponajprije zbog straha od ruskog ekspanzionizma. Zbog toga je povećanje vojnih izdvajanja postalo politički prioritet. No novac za infrastrukturu troši se sporo zbog administrativnih zapreka, a energetski intenzivne tvrtke i dalje trpe visoke operativne troškove.
Prema predsjedniku BDI-ja, Njemačka je napravila stratešku pogrešku vjerujući da će dosadašnja podjela rada trajati vječno: Njemačka je osiguravala strojeve i tehnologiju (know-how), dok je Kina osiguravala radnu snagu i masovno tržište.
Prema njegovim riječima, Peking je sustavno kopirao njemački industrijski model, a on se oslanja na naprednu proizvodnju, izvozni suficit i snažne srednje tvrtke – takozvane skrivene prvake. Kina više nije samo tržište ili partner, već izravni konkurent u sektorima visoke dodane vrijednosti, od električnih vozila do industrijskih strojeva i kemije.
'Bolesnik Europe' bez vremena za postupne reforme
U trenutku u kojem se Njemačku sve češće naziva 'bolesnikom Europe', Leibinger upozorava da više nema prostora za spore i postupne reforme. Potrebni su odlučni potezi da bi se spasila industrijska osnova zemlje, ali unutar demokratskog i europskog okvira. Izvozno orijentirana njemačka industrija, zaključuje, ne može funkcionirati bez otvorenih tržišta i stranih radnika, zbog čega izolacionizam i ksenofobija predstavljaju ozbiljnu prijetnju ne samo Njemačkoj, nego i cijeloj Europskoj uniji.
