POVIJESNI SPORAZUM

Provjerili smo što donosi uvođenje globalnog minimalnog poreza za velike kompanije i tko njime najviše gubi

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 08.06.2021 20:41
  • Objavljeno 08.06.2021 u 20:41
tportal

Izvor: EPA / Autor: ANDY RAIN

Ministri financija skupine G7 u subotu su postigli povijesni sporazum o uvođenju minimalne porezne stope od 15 posto za oporezivanje velikih kompanija. Time bi se trebala okončati ‘utrka prema dnu’ u kojoj su se države natjecale privući korporacijske divove sve nižim poreznim stopama i izuzećima

Pandemija koronavirusa koja je dobrano ispraznila proračune moćnih država potaknula je donošenje povijesne odluke o minimalnom porezu za globalne divove, poput Googlea, Facebooka i Amazona, koji plaćaju malo ili nimalo poreza u državama u kojima posluju.

Istraživanje nevladine organizacije ActionAid pokazalo je da zemlje G20 gube oko 26 milijardi dolara, i to računajući samo pet najvećih tehnoloških divova - Amazon, Apple, Facebook, Alphabet i Microsoft. Izračunali su da bi taj iznos bio dovoljan za cijepljenje svih stanovnika planeta protiv Covida-19.

Presudan poticaj pregovorima o minimalnoj poreznoj stopi dala je administracija Joea Bidena. Premda je prvobitno bila predviđena minimalna stopa od 21 posto, ministri financija skupine G7, koja obuhvaća SAD, Veliku Britaniju, Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju i Japan, na kraju su usvojili blažu varijantu od 15 posto, prihvatljivu većini razvijenih zemalja.

Ova mjera najviše pogađa ‘porezne oaze’ koje su niskim porezima godinama privlačile velike kompanije u svoje okrilje. U Europi su to Irska i Luksemburg, države koje globalnim igračima omogućuju povlašten porezni tretman.

Jenet Yellen, američka ministrica financija, i Olaf Scholz, njemački ministar financija

Jenet Yellen, američka ministrica financija, i Olaf Scholz, njemački ministar financija

Izvor: EPA / Autor: HOLLIE ADAMS / POOL

Irska je u posljednjih dvadesetak godina privukla velik broj multinacionalnih korporacija poreznom stopom na dobit od 12,5 posto. Ako zadrži isti porezni tretman, multinacionalke će u Irskoj i dalje plaćati isti porez, ali će razliku do 15 posto (2,5 posto) morati plaćati matičnoj državi. Time bi se eliminirala porezna prednost prebacivanja dobiti u porezno utočište.

Zanimljivo je to da se i velike kompanije ne protive previše podizanju poreznih stopa. Američki internetski divovi vide korist u Bidenovu planu oporavka, a koji dodatnim poreznim prihodima planira financirati ulaganja u infrastrukturu u vrijednosti od dva bilijuna dolara. Pritom bi lavovski dio kolača išao za razvoj širokopojasnog interneta, na čemu će u konačnici opet profitirati big tech kompanije.

  • +1

Ministri financija sedam najmoćnijih zemalja dogovorili su i pravila za pravedniju raspodjelu poreza na dobit naplaćenog digitalnim divovima

Izvor: EPA / Autor: HAYOUNG JEON

Paralelno s inicijativom o minimalnom porezu na globalnoj razini već dugo pregovara se o uvođenju poreza na digitalne usluge globalnim, pretežno američkim kompanijama, koje ostvaruju prihode na teritoriju više država, a korporativne poreze plaćaju samo u zemljama u kojima imaju otvorene podružnice.

Zemlje koje zagovaraju promjene u oporezivanju smatraju da internetske kompanije trebaju plaćati porez tamo gdje stvaraju svoju vrijednost, a ne prema administrativnom sjedištu. Najčešće su na meti Facebook i Google jer zarađuju velik novac na internetskom oglašavanju, iskorištavajući tržišta i potrošače pojedinih zemalja.

Mark Zuckerberg

Izvor: EPA / Autor: MICHAEL REYNOLDS

Na sastanku skupine G7 ministri su se složili s novim pravilima o načinu raspodjele poreza digitalnih divova. Velika globalna poduzeća koja imaju profitnu maržu od najmanje 10 posto ubuduće bi 20 posto dobiti iznad tog prava plaćala državama na čijem teritoriju ostvaruju prihode.

To bi, primjerice, značilo da bi se dio prihoda od oporezivanja Facebooka, koji je centralizirao prijavu dobiti i prihoda u Irskoj, raspodijelio na zemlje koje pokriva njihova irska podružnica, uključujući Hrvatsku.

Proces uvođenja minimalnog poreza mogao bi potrajati nekoliko godina, dok se ne usklade detalji na globalnoj razini. Prvi sljedeći korak prihvaćanje je sporazuma na srpanjskom sastanku ministara financija skupine G20, koja uključuje Kinu i Rusiju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!