Osim vala dojava o bombama, Hrvatsku je zadesio i val internetskih prijevara. Samo lani je policija zabilježila više od 2100 kaznenih djela povezanih s kibernetičkim kriminalom, koja su građanima i tvrtkama prouzrokovala štetu veću od 20 milijuna eura.

Iz MUP-a ističu da se radi o povećanju kaznenih djela od 22 posto. No, stvaran broj prijevara mogao bi biti i veći. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) upozorila je da prevaranti sve češće koriste njihovo ime i logotip, pa čak i da izmišljaju imena njihovih djelatnika kako bi građane uvjerili u lažna ulaganja.

Slično upozorenje odaslala je i Zagrebačka banka. Oni su upozorili klijente na pojavu lažnih SMS i WhatsApp poruka u kojima se prevaranti predstavljaju kao sin, kći ili drugi član obitelji. U takvim porukama najčešće navode da su izgubili mobilni uređaj, da im je telefon oštećen ili da se javljaju s novog broja, nakon čega traže hitnu uplatu novca na IBAN naveden u poruci.

"Ako gledamo ukupni broj prijava koje imamo u posljednje vrijeme, najveći iznos novca zarađuje se na onome što prepoznajemo kao lažne investicije. Ima li išta bolje nego lažirati one institucije koje su zadužene za nadzor financijskog tržišta? Potpuno je logično da će kriminalci, tamo gdje imaju neki interes, iskoristiti te teme", upozorio je za RTL Danas zamjenik predsjednika Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, Alen Delić.

Koordinirane akcije

U većini slučajeva se radi o koordiniranim međunarodnim prijevarama koji izgledaju kao veliki poslovni modeli. Zbog toga Delić upozorava na važnost edukacija o prijevarama. Ističe da prevaranti iskorištavaju ljude tamo gdje su najranjiviji.

"Do kraja godine će nam ukrasti količinu novca koju smo mogli uložiti u 10 do 30 vrtića ili kojom smo mogli platiti tisuću prosječnih plaća u Hrvatskoj", dodao je istaknuvši da je stvarna šteta uvijek veća.

"Kada pričamo o ovim brojkama, to su brojke koje je netko prijavio kao štetu. Imamo veliki broj ljudi koji kažu da je to malo novca pa neće ni prijaviti. Možemo očekivati da je šteta više puta veća nego što službeno prikazujemo", ustvrdio je Delić.

Rijedak povrat novca

No, to je problem s kojim se ne suočava samo Hrvatska. Naime, od kibernetičkog kriminala se zarađuje više nego od preprodaje droga. Rijetke su zemlje koje su uspjele smanjiti ovu pošast, uglavnom osnivanjem centralnih koordinacijskih  tijela.

Iz HANFA-e poručuju da se ne bave povratom izgubljenog novca, niti nadoknađuju gubitke zbog prijevara. To je otegotna okolnost, ali i lekcija žrtvama da pažljivije raspolažu novcem i osobnim podacima.