'ususret euru'

Predsjednik HANFA-e: Rastu nam nebankovna ulaganja, ali bi uz bolju edukaciju rasla i više

  • Autor: I. Ba.
  • Zadnja izmjena 30.10.2018 12:39
  • Objavljeno 30.10.2018 u 12:39
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA)

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA)

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

U Hrvatskoj kontinuirano raste imovina nebankovnih financijskih institucija, ali u politici, gospodarstvu i posebno kod građana još ne postoji dovoljna svijest o tome što ona predstavlja za stabilnu financijsku budućnost zemlje, poručio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Žigman s prezentacije 'Europski pogled na hrvatski nebankovni financijski sektor' u okviru konferencije 'Zagreb-financijsko središte: Ususret euru'

U Hrvatskoj, prema riječima Žigmana, depoziti po viđenju s kamatnom stopom oko nula posto nastavljaju rasti, dok istovremeno većina građana uopće ne razmišlja u kojem obveznom mirovinskom stupu štede niti hoće li ikada odvojiti novac za treći mirovinski stup. Istovremeno, ulaganje kroz životna osiguranja među najnižim je razinama u Europi, a usprkos snažnom rastu alternativnih ulaganja građana u svijetu, neto imovina hrvatskih investicijskih fondova znatno je ispod europskog prosjeka, a stagnacija na tržištu kapitala kroz godine je značajno smanjila broj investicijskih društava.

'U svjetlu tih trendova, postavlja se pitanje možemo li zajedno s Vladom kroz porezne i druge politike i poticaje pokušati to promjeniti, kako bi pokrenuli razvoj Hrvatske kao regionalnog financijskog tržišta, a opet pritom dovooljno brinuli o zaštiti svakog potrošača i njegove budućnosti. Posebno se to posebno odnosi na poticanje dobrovoljne mirovinske štednje za mlade te na poticanje trgovanja na domaćem tržištu kapitala kod malih ulagača', istaknuo je Ante Žigman.

Dodao je kako sklonost k riziku mora ostati samostalna odluka educiranog građana čemu svi težimo, ali je važno i educirati da je sva ulagačka imovina nebankovnog finacijskog sektora zapravo njihova imovina za budućnost. U mjeri u kojoj će ona rasti, utoliko će i Hrvatska u budućnosti osjećati manji teret da općom socijalnom politikom gasi požare iz proračuna na teret svih poreznih obveznika, naglasio je čelnik HANFA-e.

Iznijevši o podatke o strukturi financijskih sustava pojedinih zemalja EU, Žigman je naglasio da su oni pod utjecajem više faktora: kretanja i obilježja tržišta kapitala, višegodišnjeg razdoblja niskih kamatnih stopa koje je institucionalne investitore usmjerilo prema obvezničkim i nekretninskim tržištima te zakonodavnih, institucionalnih, povijesnih i drugih specifičnosti pojedinih zemalja EU.

Što se tiče imovine nebankovnih financijskih institucija, ona danas u Hrvatskoj čini 33 posto imovine financijskog sustava Republike Hrvatske (RH). Mirovinski fondovi i osiguravajuća društva najznačajnije su nebankovne financijske institucije s obzirom na iznos imovine kojom upravljaju, a koja je dominantno uložena u (državne) obveznice (70 posto) što značajno nadilazi prosjek ulaganja europskih mirovinskih fondova u taj financijski instrument.

Demografska kretanja stvaraju pritisak na mirovinske sustave u većini zemalja EU, zbog čega je u planu povećanje dobi za odlazak u mirovinu.

Iako su osiguravajuća društva značajni institucionalni investitor u Hrvatskoj, u usporedbi sa značajem tih institucija u Europi (posebice životnih osiguranja), postoji znatan potencijal za daljnji rast tog segmenta financijskog sustava u Hrvatskoj.

Recentni rast neto imovine investicijskih fondova koncentriran je u obvezničkim fondovima, dok ostali fondovi, posebno novčani, bilježe smanjenje neto imovine pod upravljanjem. Novčani fondovi i na europskoj razini bilježe neto odljev imovine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!