Viščevića zapanjuje podatak o velikoj količini kuna koje još nisu razmijenjene, ali sumnja da je numizmatika glavni razlog za to. Smatra da je u većini slučajeva riječ o novcu koji je uništen iz nekog razloga, onom koji je nestao u požarima, poplavama, potresima i drugim nedaćama.

'Dio novca još je uvijek sigurno skriven u slamaricama, jastucima, ormarima, na tavanima. To su najčešće situacije kad netko sprema novac u gotovini i umre, a nasljednici nisu informirani o tome gdje se on nalazi', dodaje.

Ističe da su numizmatičarima zanimljive uglavnom savršeno očuvane novčanice i kovanice. Za kovanice kuna i lipa važan faktor pritom je veličina izdanja. 'Kod kovanica koje su iskovane u malim količinama te godine imaju veću vrijednost na numizmatičkom tržištu', pojašnjava.

Osvrnuo se i na euforiju koju je izazvalo prigodno izdanje kovanica od 25 kuna s motivom Pelješkog mosta, ističući pretjerana očekivanja od takvih izdanja.

'Tu smo imali pravi numizmatički bum. Numizmatička zajednica očekivala je da će to biti nakon što se uvede euro, ali kada je uveden, stvari su se malo stabilizirale. Ljudi su stali na loptu, interes je malo pao i došlo je do određenih korekcija na tržištu', otkriva Viščević.

I kovanice eura mogu biti zanimljive za numizmatičare. 'Ima nešto rjeđih kovanica eura, nekoliko tzv. ključnih godina. One imaju manju numizmatičku vrijednost, osobito ako se radi o primjercima koji su bili u opticaju. Ako se radi o savršenim primjercima u izvornom obliku, takve kovanice mogu imati i znatnu numizmatičku vrijednost', pojašnjava.

Prošle godine je našem sugovorniku prošlo kroz ruke mnogo zanimljivih numizmatičkih primjeraka, a izdvaja najskuplju novčanicu na području bivše Jugoslavije. Riječ je o neponištenom primjerku novčanice Crne Gore od 500 perpera, izdane 1912. godine.

U videointervjuu nam otkriva i kojim se kovanicama i novčanicama najviše trgovalo na hrvatskom numizmatičkom tržištu protekle godine te za čime je najviše porasla potražnja.

Cijeli intervju možete pogledati i na YouTubeu.