Hrvatska će u ovoj godini za isplatu mirovina potrošiti rekordnih 40,1 milijardu kuna, pokazuju podaci Ministarstva financija i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), piše u utorak Jutarnji list.
To je, upozoravaju ekonomisti, dosad najveći iznos potreban za isplatu mirovina u Hrvatskoj. Ovogodišnji je iznos, inače, 1,2 milijarde kuna veći nego lani, navodi dnevnik.
Stavimo li ukupno izdvajanje za mirovine u odnos s brojem osiguranika, odnosno zaposlenika koji su u prvih šest mjeseci ove godine plaćali mirovinsko osiguranje, dobivamo podatak da će svaki zaposlenik za održavanje postojećeg mirovinskog sustava ove godine platiti visokih 26.022 kune.
vezane vijesti
Iako je broj zaposlenika, prema evidenciji HZMO-a, veći nego prošlih godina, izdvajanja po osiguraniku ipak značajno rastu i u odnosu na lani porasla su za 500-tinjak kuna. Mirovinski se sustav ne financira isključivo izdvajanjima zaposlenika, no i ovaj statistički podatak govori o porastu troškova mirovinskog sustava, ističe Jutarnji.
Iako izdaci za isplatu mirovina rastu iz godine u godinu, njihov se udio u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) posljednjih godina smanjuje. Razlog je ubrzanje gospodarskog rasta. Kako pokazuju podaci HZMO-a, dosad najveći udio mirovinskih rashoda u hrvatskom BDP-u zabilježen je 2015. godine, 11,4 posto, a prošle je godine taj udio iznosio 10,3 posto. Podataka za ovu godinu još nema, no vjerojatno se neće bitnije razlikovati od onih za 2018.
Unatoč tome, Hrvatska, kad je riječ o održivosti mirovinskog sustava, teško da može mirno spavati. Upravo suprotno. I domaći i strani analitičari već dulje upozoravaju da se naš mirovinski sustav približava točki pucanja. Isplata mirovina, doduše, nije upitna niti bi to trebala postati u bliskoj budućnosti, ali starenje stanovništva i masovno iseljavanje mlađe populacije isplatu će činiti težom, piše Jutarnji list.
Uz najavljeno povećanje plaća zaposlenima u javnom sektoru za dva posto, država će u rujnu morati pronaći dodatna sredstava i za povećanje mirovina za 1,8 posto. Na prosječnu neto mirovinu od 2444 kune to donosi 44 kune povećanja. U rujnu će biti isplaćeni i zaostaci za prethodna dva mjeseca, što sve skupa donosi oko 130 kuna više mirovine od onih koje su isplaćene u kolovozu.
Od rujna će se provesti drugo redovno usklađivanje mirovina prema kretanju plaća i cijena, za što će do kraja godine ministar financija Zdravko Marić morati osigurati dodatnih 320 milijuna. Ovogodišnji proračun za mirovine mogao bi premašiti 41 milijardu kuna.
