INTERVJU ZA MEDIA SERVIS

Povlaštene mirovine idu na analizu, a evo čime ministar Aladrović misli 'kupiti' sindikate

26.07.2019 u 12:15

Bionic
Reading

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u Intervjuu tjedna Media servisa komentirao je četvrti krug porezne reforme i referendumsku inicijativu 67 je previše, otkrio je kako misli nastaviti dijalog sa sindikatima, ali i što planira napraviti u sljedećih godinu dana. S najmlađim ministrom u hrvatskoj Vladi razgovarala je Andrea Barać

Hoće li najavljena mjera ukidanja poreza na dohodak za mlade do 25 godina i umanjivanje za 50 posto za radnike od 25. do 31. godine života, po Aladrovićevom mišljenju, biti uspješna?

'Možemo imati povjerenja u ministra Zdravka Marića, koji je do sada pokazao kroz porezne reforme da je s vrlo kvalitetnim mjerama polučio rezultat. Što se tiče ove konkretne mjere, smatram da će polučiti rezultat jer ona nije mjera samo porezne politke, nego je i demografska mjera. Imamo određeni odljev mladih ljudi iz Hrvatske i ovo je mjera koja će omogućiti da njima rastu plaće', odgovorio je ministar rada i mirovinskog sustava.

Istaknuo je da će sigurno i ove mjere, kao što je bio slučaj i ranije, imati dijelom pozitivne, a dijelom negativne ocjene u javnosti. No uvjerava da će one imati značajan porezni, društveni i financijski efekt na mlade ljude i na gospodarstvo zemlje.

Gorući problem s kojim se odmah susreo preuzimanjem ministarske funkcije jest mirovinska reforma, odnosno otpor istoj. I dalje poziva na dijalog sindikate, to jest predstavnike inicijative '67 je previše', kojima će službeni poziv uputiti sljedeći tjedan. No oni su jasno rekli - za dijalog je prekasno, sve osim referenduma bi omalovažilo gotovo 750 tisuća građana koji su dali svoj potpis.

'Hoće li se referendum dogoditi to ovisi o Ministarstvu uprave koje je zaduženo za brojanje potpisa. Nakon toga potpisi se vraćaju u Vladu, odnosno u Sabor i Sabor odlučuje hoće li raspisati referendum ili tražiti ocjenu ustavnosti pitanja. Ako Sabor raspiše referendum, referendum će se održati', konstatirao je Aladrović.

  • +25
Potpisivanje za referendum '67 je previše' Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadic / CROPIX

Naglašava da veliki broj prikupljenih potpisa za refendum ipak obvezuje. U nastojanju da obnovi Gospodarsko-socijalno vijeće ističe da neće samo mirovinska reforma biti tema.

'Vrlo jasno sam iskomunicirao da želimo socijalni dijalog, da želimo razgovarati sa svim ključnim partnerima u području rada i mirovinskog sustava. U socijalnom dijalogu želim o otvoriti sve teme koje se tiču resora, tu mislim i na minimalnu plaću, na osnovicu državnim i javnim službenicima, možemo razgovarati o kvotama za uvoz radne snage'.

Kao najmlađi ministar u Vladi premijera Plenkovića, došao je u jedan od najzahtjevnijih resora pa mnogi sumnjaju u njegove kompetencije i tvrde da ne poznaje sustav.

'Sigurno imam iskustva s upravljačkih pozicija na kojima sam, siguran sam, odradio dobar posao i taj dobar i kvalitetan rad ću pokazati i u budućem segmentu. Što se tiče samih godina života, mislim da nisu presudne za moj rad, rad bilo kojeg ministra i za rad inače. Bitno je koje kompetencije imamo i kakve ćemo ciljeve polučiti tim radom'.

  • +3
Josip Aladrović Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Brojne afere bivših ministara kretale su od imovinske kartice, s kojom je problema imao i sam Aladrović kada nije upisao automobil supruge pa se njim bavi i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

'Jedan automobil je prodan, drugi kupljen. Iste su vrijednosti. Radilo se o mom previdu što nisam učinio na vrijeme. Budući da je predmet još otvoren, ne bih dalje komentirao, ali svakako kakva god odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa bude, ja ću je prihvatiti'.

Tvrdi da je imovinska kartica sad točno ispunjena. A dok je bio na čelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, zaradio je kaznene prijave od dijela radnika Zavoda i Živog zida i to za malverzacije, pogodovanja, primanje i davanje mita. USKOK je prijavu odbacio jer izvidima nisu došli do nikakvih dokaza. Tvrdi da je HMZO veliki sustav i da nisu svima interesi ispravni, korektni i društveno prihvatljivi.

'Postojala je očito određena skupina djelatnika ili onih koji nisu imali dovoljno posla u svom svakodnevnom radu pa su se, između ostaloga, bavili i ovakvim djelima. Želim naglasiti da sam taj posao obavljao časno, korektno i pošteno. Isto tako želim naglasiti da su napisi medija i tih radnika HZMO-a bili izrazito maliciozni'.

  • +6
HZMO Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Ima svega godinu dana pred sobom, ali ipak dosta planova. Nastavit će s mjerama aktivne politike zapošljavanja, a one koje nisu ostvarile dobre rezultate će revidirati. Ustrajat će i na digitalizaciji HZMO-a, HZZ-a i Regosa i fokus će isto tako biti na što većem povlačenju sredstava iz Europskog socijalnog fonda. Najavio je i uvođenje nacionalne mirovine.

'To je jedan od instituta u borbi protiv siromaštva koji obuhvaća sve one koji imaju barem 65 godina, a nisu stekli uvjete za mirovinu. Mi se ne možemo odreći tih građana, mi njima moramo nešto ponuditi, ponuditi način i model na koji će oni moći biti punopravni članovi ovog društva'.

Na pitanje kad bi nacionalne mirovine mogle zaživjeti, objašnjava da trenutno radna skupina razmatra sve modele i uspoređuju se europski modeli koje bismo mogli uvesti.

'Nakon toga ćemo formirati radnu skupinu i tijekom 2020. završiti zakonodavni okvir za nacionalnu mirovinu. To je jedan od ciljeva koji ćemo, siguran sam, ispuniti u sljedećem razdoblju'.

A hoće li se upustiti u priču oko rješavanja problema s mirovinama po posebnim propisima?

'Definitivno ćemo napraviti analizu mirovina po posebnim propisima. Prije bilo kakve analize mislim da bi bilo neozbiljno i neodgovorno razgovarati. Vidjet ćemo što ćemo učiniti po tom pitanju u sljedećem razdoblju, ali zasigurno sve ono što budemo radili u kontekstu posebnih i općih propisa mora biti na zadovoljstvo građana RH'.