Za uspjeh i konkurentnost hrvatskog turizma u idućim godinama, uz stvaranje promišljenih i kvalitetnih turističkih proizvoda i usluga, nužno je i dodatno ulaganje u obrazovanje kadrova i profesionalizaciju ljudskih potencijala u turizmu, provođenje akcijskih mjera i drugih postavki iz turističke strategije do 2020. te prilagodba poslovnog i zakonskog okvira, uključujući stopu PDV-a, konkurenciji i poziciji hrvatskog turizma na međunarodnom tržištu
Poručuju to danas iz Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) u svojevrsnim zaključcima s krajem prošlog tjedna održanog kongresa hotelijera koji je, uz glavnu temu o kvaliteti usluga i utjecaju na to obrazovnih institucija, razmotrio i niz novo-starih problema hrvatskog hotelijerstva i turizma.
Zaključke kongresa UPUHH nije definirao na klasičan način, opisom stanja i traženja hotelijera, nego opširnim materijalom kojim apostrofiraju probleme čijim bi se rješavanjem došlo do boljih i konkurentnijih turističkih rezultata, a bez čega će hrvatski turizam, kako ističu, stagnirati ili i nazadovati.
Pitaju se i čemu dokument strategija razvoja turizma do 2020. ako se ne provodi i ako se donose mjere koje nisu u skladu s tom strategijom.
Naglašavajući važnost turizma za hrvatsku ekonomiju, iz UPUHH-a podsjećaju da je hrvatski turizam ukupno po konkurentnosti na 35. mjestu među 140 zemalja svijeta, što nije loše, ali su pritom jako loše njegove pozicije po pojedinim parametrima. Tako je po rigidnosti pravila za direktne strane investicije vrlo nisko, na 135. mjestu, kao i po poreznom teretu, na 133. mjestu, a ništa bolje ne stoji ni po praksi zapošljavanja i otpuštanja (129. mjesto), ulaganju u kadrove (125. mjesto) te po cjenovnoj konkurentnosti (na 109.), što iz UPUHH-a drže i posljedicom poreznog tereta.
Stoga, a i zbog najnovijeg povećanja međustope PDV-a za turizam (smještaj) i ugostiteljstvo s 10 na 13 posto, smatraju kako je nužno iznova razmotriti takve odluke te, uz konzultacije sa sektorom i stručnih analiza kratkoročnih i dugoročnih učinaka tog povećanja, odluku o tome promijeniti čim je prije moguće, odnosno stopu PDV-a smanjiti.
Prema strukovnoj analizi efekata povećanja stope PDV-a na 13 posto, iz UPUHH-a navode da će to samo u idućoj godini značiti manju dobit hotelijera za oko 280 milijuna kuna, dok će državnom proračunu to od 2014. do 2020. donijeti 1,6 milijardi kuna više prihoda, ali će ga istodobno i 'osiromašiti' za minimalno 2,8 milijardi kuna zbog izostalih ulaganja po raznim osnovama, od onih u objekte do onih u plaće, zapošljavanje i druge. To će najviše osjetiti građevinski sektor s padom narudžbi iz turizma, a time i manjim zapošljavanjem. No, i bez utjecaja na taj i druge sektore odnosno bez izračuna efekta tzv. multiplikatora, iz UPUHH-a naglašavaju da povećanje stope PDV-a na 13 posto samo za smještaj donosi 'rupu' u proračun višu od milijardu kuna do 2020.
Upozoravaju i da će to uz ostale namete, neadekvatan i nekonkurentan poslovni okviru smanjiti moć domaćih hotelijera za ulaganjima, ali i dodatno odbiti nove, ozbiljne i velike investitore, a bez njih, novih investicija i njihovog poticanja ne može biti ni daljeg razvoja ni rasta.
