REAKCIJA NA SDP-OVU 'INOVACIJU'

Politika bira upravu? To je rani kapitalizam

vlada zgrada kadrovi

vlada zgrada kadrovi

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

O Vladinoj odluci da ukine javne natječaje i politički imenuje članove uprava i nadzornih odbora razgovarali smo s Anamarijom Musom, docenticom s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Ova stručnjakinja za javnu upravu smatra da bi u nadzornim odborima većinu mjesta trebali imati profesionalci, a u manjini bi bile politički imenovane osobe. Što se tiče uprava, nema dvojbe - treba angažirati profesionalce, čije se obaveze definiraju ugovorima

Iako se činilo da je, doduše tek na samom kraju HDZ-ove vladavine i nakon brojnih primjera isisavanja novca iz državnih poduzeća, stručnjacima i poslodavcima, pa i većini javnosti jasno da konačno treba prekinuti s hrvatskom praksom političkog imenovanja uprava i nadzornika, s novom vlašću došlo je do zaokreta. Mantra nove vlasti kaže da natječaji ne jamče bolje upravljanje. Upozoravaju da su HDZ-u natječaji, koje je Jadranka Kosor uvela za izbor nadzornika u javna poduzeća, služili samo kao izlika za politička imenovanja, pa oni sada otvoreno odustaju od te procedure. S obzirom na to da preuzimaju odgovornost za ta tvrtke, žele da ih vode njihovi ljudi od povjerenja.

Cropix

Cropix

Izvor: Cropix / Autor: Cropix

Anamarija Musa, docentica s Pravnog fakulteta

Je li odluka Milanovićeve Vlade korak unazad, upitali smo docenticu s Pravnog fakulteta, Anamariju Musu? 'U svakom slučaju, lutanje od jedne do druge opcije je nepotrebno, treba principijelno definirati stvar', kazala je.

Što se tiče uprava, ona bi ih definirala na način da budu u potpunosti profesionalne kod državnih i javnih poduzeća. 'Vrijeme kada su vlasništvo i upravljanje bili spojeni u istoj osobi je vrijeme ranog kapitalizma, danas je pravilo da se za menadžerske poslove (uprava) angažiraju profesionalci, a ugovorom se određuju obaveze i kontrola', upozorila je.

Apsolutna primjena i jednog i drugog koncepta –imenovanje članova nadzornog odbora po političkom odnosno profesionalnom kriteriju, nije po njoj najbolje rješenje, jer u prvom slučaju imamo čistu politizaciju, a u drugom nedostatak političke kontrole.

'Oba elementa su nužna. S obzirom na to da javna poduzeća djeluju u području službi od općeg interesa, tj. obavljaju poslove koje su u javnom interesu (npr. isporučuju električnu energiju, pružaju željezničke usluge), a za koje u konačnici odgovara javna vlast, potreban je određen oblik kontrole političke vlasti (centralne za one koja su državna, lokalne za lokalna poduzeća)', objašnjava.

Natječaj su tek zamagljivanje?

SDP-ovu logiku protivljenja javnim natječajima jučer je u Saboru demonstrirao Josip Leko: 'Natječaj izgleda transparentno, ali iskustvo kaže da nije tako. Tko je sudac je li tako ili nije, pokazalo se nedavno.'

S druge strane, upozorava ova stručnjakinja s Pravnog fakulteta, profesionalni element treba osigurati da se organizacija vodi u skladu s ekonomskim i financijskim načelima koja odgovaraju dobrom gospodarenju. S obzirom na to da javni natječaj može, ako je dobro osmišljen, osigurati takvu ekspertizu, potrebno je i da jedan dio nadzornih odbora bude profesionalan.

'U tom smislu, predložila bih, kao što je slučaj u nekim drugim europskim zemljama, da nadzorni odbori budu sastavljeni od neparnog broja članova u kojem bi u većem dijelu bili zastupljeni profesionalci (uključujući funkciju predsjednika), a u manjem politički imenovane osobe', kazala je Musa, naglasivši da sastav odbora nije bitan ako sve zajedno ne funkcionira po načelima profesionalne odnosno političke odgovornosti i naravno osobnog integriteta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi