NESLAVNA POZICIJA

Pogledajte kako Hrvatska stoji na crnoj listi bankrota

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 26.10.2015 06:58
  • Objavljeno 26.10.2015 u 06:58
bankrot

bankrot

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Profimedia

U jeku predizborne kampanje u kojoj vodeće stranke i koalicije obećavaju biračima brda i doline, izbjegavajući ozbiljne gospodarske probleme, guverner Boris Vujčić je prije nekoliko dana upozorio da se Hrvatska zbog galopirajućeg javnog duga i problematičnog Vladina rješenja za švicarski franak, sve više primiče rubu provalije

'Percepcija rizičnosti države i dalje je visoka, a posljednjih tjedana dodatno se pogoršala. Premija osiguranja rizika već dvije godine najviša je od svih usporedivih zemalja srednje i istočne Europe', upozorio je guverner HNB-a Boris Vujčić u četvrtak u svojem izlaganju na zajedničkoj konferenciji Zagrebačke burze i mirovinskih fondova u Rovinju.

Guverner je naglasio da se percepcija rizika Hrvatske mjerena CDS spreadom naglo pogoršala potkraj rujna, pripisujući to reakciji tržišta na neizvjesnost provedbe konverzije kredita u švicarskim francima.

O čemu se tu zapravo radi i što se krije iza opasnih poruka i stranih riječi?

Na financijskim tržištima CDS raspon (Credit Default Swap spread) održava premiju rizika na ulaganje u obveznice neke zemlje, odnosno, cijenu osiguranja od bankrota zemlje. Što je CDS spread viši, opasnost od bankrota je veća i obrnuto. Također, što je CDS spread viši, veća je i kamatna stopa koju država plaća na izdanja obveznica i obrnuto.

Credit Default Swapovi su financijski instrumenti koje investitori u državne obveznice mogu kupiti na tržištu kako bi se osigurali od bankrota. Kupnjom CDS-a plaćaju određenu premiju, a zauzvrat, u slučaju bankrota zemlje koja je izdala obveznicu, dobivaju pravo prodaje bezvrijedne obveznice po punoj (nominalnoj) vrijednosti. Dakle, kupnjom CDS-a investitor kupuje 'miran san'.

Lista

Lista

Izvor: tportal.hr / Autor: Tatjana Janković/tportal.hr


Cijena ili spread CDS-a je godišnji iznos koji kupac plaća prodavatelju CDS-a za 'osiguranje'. Primjerice, ako je CDS spread zemlje 200 bazičnih bodova (ili 2 posto), kupac koji kupuje osiguranje za obveznice vrijedne 10 milijuna dolara od neke financijske institucije, godišnje mora plaćati 200.000 dolara sve dok ugovor ne istekne ili zemlja ne bankrotira. Ako promatramo CDS istog iznosa i dospijeća dvije različite zemlje, ona koja ima veći spread smatra se rizičnijom odnosno vjerojatnost da bankrotira kod nje je veća nego kod zemlje s nižim CDS-om.

Bacimo li pogled na listu 48 zemalja čiju rizičnost prati Deutsche Bank vidimo da je Hrvatska na visokom šestom mjestu sa spreadom od 294 bazična boda koji odražava 4,4 posto vjerojatnosti bankrota u roku od godine dana. Nalazimo se u društvu Kazahstana koji ma isti stupanj rizika od bankrota, iznad nas su Egipat, Brazil i Rusija, dok su na vrhu liste ekstremno rizične zemlje – Ukrajina (1.892 bazična boda) i Venecuela (5.522 boda).

Zemlje srednje i istočne Europe s kojima se obično uspoređujemo imaju znatno niže premije rizika, pa tako Mađarska ima CDS spread od 167, Rumunjska 129, Slovenija 127, Latvija 80, Poljska 73, Estonija 67, Slovačka 51, a Češka 50 bodova. Najmanje rizične su razvijene zapadnoeuropske zemlje sa stabilnim javnim financijama, poput Norveške, Njemačke i Švedske.

Ono što najviše brine je pogoršanje pozicije Hrvatske u posljednjih nekoliko godina. Dok su druge problematične europske zemlje poput Portugala, Španjolske, Mađarske i Slovenije popravljale svoju percepciju rizičnosti, Hrvatska je išla suprotnim smjerom. Tako je od listopada prošle godine do danas vjerojatnost bankrota Hrvatske porasla sa 3,5 posto na 4,4 posto. Pritom je najsnažniji rast zabilježen od kraja rujna kada su stupila na snagu zakonska rješenja za konverziju kredita u švicarcima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!