'Imamo e-bazu kolektivnih ugovora, što je pregled svih važećih kolektivnih ugovora u Hrvatskoj. Uparivanjem s podacima HZMO-a vidjeli smo da pokrivenost kolektivnim ugovorima nije 45 posto, kako su sugerirala ranija istraživanja, nego je to 65 posto. Sve će biti dostupno na aplikaciji već od 1. rujna.

Time smo ušli u proces provedbe Akcijskog plana osnaživanja kolektivnim ugovorima, jer moramo kao Vlada koja je osigurala sve svoje zaposlenike kolektivnim i temeljnim kolektivnim ugovorima, povećavati pokrivenost kolektivnim ugovorima što znači veće plaće i veća prava iz socijalnog osiguranja', rekao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Marin Piletić.

Predsjednica HUP-a Irena Weber, istaknula je kako se socijalni dijalog događa u trokutu Vlada-sindikati-poslodavci.

'Normalno je da želimo što manje uplitanje države i porezno rasterećenje. Sindikati imaju svoje i na nama je da se sučelimo i da nađemo svima prihvatljivo rješenje. U zadnje dvije godine smo potpisali dva granska ugovora, u sektoru industrije i trgovine, gdje smo dostigli pokrivenost od 65 posto', poručila je.

Približavamo se Sloveniji

Šef Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladen Novosel sa svoje je strane komentirao današnje pregovore oko širih kolektivnih ugovora.

'Vrijednost kolektivnog ugovora je za sindikate obveza, a za poslodavce nužno zlo. Kolektivni ugovor vodi ka većoj produktivnosti i zadovoljstvu radnika te mora biti zajednički interes. Jedan dio privatnog sektora će se do zadnje kapi krvi opirati da ne postoje kolektivni ugovori.

Javni sektor nema prevelike plaće, približavamo se donjem dijelu europskog prosjeka. Plaće u privatnom sektoru ne zaostaje puno, ali plaće su male, jer se one obračunavaju na bruto minimalnu plaću. Alarmanatan je signal da neki još uvijek rade za manje od 1000 eura. Ne možemo sve gurati na minimalnu plaću.

Slovenija ima trećinu radnika na minimalnoj plaći koja iznosi 1290 eura neto. To ne znači da su svi zadovoljni. Moramo težiti tome da sve plaće rastu, a to što je minimalna plaća rasla za 160 posto u proteklih nekoliko godina nije se odrazilo na rast ostalih plaća. To je generalan problem' , rekao je Novosel.

Piletić se nadovezao tvrdnjom da plaće rastu iz mjeseca u mjesec, što pokazuje statistika. 'Svaki kolektivni ugovor utječe na povećanje plaća u Hrvatskoj. Iz mjeseca u mjesec bruto i neto plaća raste. Raste li dovoljno? To je tema za raspravu i svima nam je u interesu da plaće budu veće kao dokaz kao hrvatskog gospodarskog rasta. Ako ćemo mi imati najveći rast BDP-a, a da se to ne vidi kroz rast plaća i životnog standarda, onda netko ne radi svoj posao kako treba. Mi imamo najveći broj stranih radnika ikad i unatoč tome plaće rastu', rekao je dodajući da su rast plaća najavili još 2020. izrađujući NPOO.

Hrvati hoće ići na more

Komentirali su i podatke Eurostata, prema kojima lani više od trećine Hrvata nije moglo podnijeti neki izvanredni trošak u kućanstvu, ali niti otići tjedan dana na more. Piletić je za to okrivio inflaciju, naglašavajući da je ona ipak popustila.

'Još uvijek nismo zadovoljni s ostvarenim rezultatima, unatoč tome što je inflacija popustila. Vidimo prostora da se cijene reguliraju na niže i Vlada će to sljedeći tjedan raspraviti sa turističkim sektorom. Govorili smo o tome da je inflacija usporila te da je unazad šest mjeseci bila 1,8 posto. No, s obzirom na mjesečnu razinu nismo zadovoljni. Poruka svim kreatorima cijena, nema nikakvog opravdanja za daljnje povećanje cijena. One su rasle od covida, ruske agresije, potresa, povećanih radova i investicija, no više argumenata za povećanje cijena generalno nema.

Nemojmo zaboraviti da veliki broj naših ljudi ima nekretnine na našoj obali i da koriste smještaj obitelji, prijatelja, kumova kako bi koristili smještaj mimo trenutnih tržišnih cijena', rekao je Piletić.

Weber je istaknula veliku ovisnost našeg gospodarstva o turizmu i to u uvjetima kad se za većinu dionika troškovi protežu tijekom cijele godine. Naglasila je kako građani plaćaju najniže cijene struje u Europi, dok naši poduzetnici istovremeno plaćaju jednu od najviših cijena električne energije.

'Iako bismo bili najsretniji da su plaće još i više, ovakvo povećanje plaća od 20, 30, 40 posto sigurno djeluje i na povećanje cijena. Mi zastupamo selektivno usmjerene socijalne mjere. Doista mislimo da našim sugrađanima koji su socijalno ugroženi država treba omogućiti život dostojan čovjeka i da im plaća vodu i struju. No, velika većina građana si može plaćati struju i vodu i ako želimo da nam HEP bude nositelj razvoja, moramo krenuti ka deregulaciji cijena na tržištu', ustvrdila je Weber.

Plenkovićev najveći strah

Sindikalist Novosel je, pak, s premijerom Andrejem Plenkovićem na tu temu vodio puno ozbiljnije razgovore u kojima mu se premijer povjerio koji mu je najveći strah. 

'Irska je bila slika siromašne zemlje i siromašnih građana. Pokazao sam sliku u kojoj mi živimo. Predsjednik Vlade mi je rekao da se najviše boji da ne postanemo bogata zemlja siromašnih građana. Kad smo ušli u eurozonu, promijenili valutu i krenuli u OECD, mi govorimo o slobodnom formiranju cijena. Svi uvoze hranu, naftu i sve ostalo otkud hoće, a mi u EU imamo sto ograničenja.

Ne možemo prihvatiti činjenicu da su naše cijene hrane četiri puta više nego na zapadu, a plaće su istodobno triput niže. Imamo 150.000 radnika koji primaju minimalnu plaću i još otprilike toliko koji primaju do 30, 40, 50 eura. Premijer se boji amerikanizacije društva, da ne postoji mali sloj bogatih, a da su svi ostali siromašni. Mi moramo govoriti o sadržaju kolektivnih ugovora, da plaće u gospodarstvu rastu, ali i o preprekama poslodavcima da povećavaju plaće', rekao je Novosel zaključivši da čak i stranci govore da je kod nas sve preskupo.