Za komentar zakona i pojašnjenje prava koja mogu ostvariti vlasnici stanova i kuća čije su nekretnine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine kontaktirali smo s odvjetnikom Tihomirom Zebecom iz Odvjetničkog društva Horvat & Zebec & Bajsić Bogović. Zebec nažalost ima i osobno iskustvo – u potresu im je stradao ured u Petrinjskoj, ali i obiteljski stan u Đorđićevoj ulici.

'Nažalost, i kao pravni stručnjak za svoje stranke, ali i kao privatna osoba svjedočio sam tome koliko je sustav kompleksan, a zakonski okvir trenutno nedostatan. Ovo je osobito važno za sve one čiji su domovi stradali u potresu i koji trenutno nemaju drugog stambenog rješenja. S druge strane, za sve poslovne objekte svaki dan kojim se odgađa sanacija često znači još jedan dan u kojem se bilježi poslovni gubitak', poručuje Zebec.

U ovome trenutku postupak osiguravanja pomoći stanarima čije su zgrade oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine određuje se odlukama Vlade RH, kao primjerice Odlukom Vlade Republike Hrvatske o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice, kojima se daje okvir za pružanje interventne novčane pomoći.

Tako je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio javni poziv za sufinanciranje kupnje kondenzacijskih bojlera u okviru mjera ugradnje u zgrade/obiteljske kuće koje su oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine, a svaki vlasnik pojedinog posebnog dijela (stambene i/ili poslovne cjeline unutar zgrade) u obvezi je, ispunjavanjem u javnom pozivu utvrđenih uvjeta, podnijeti zahtjev za sufinanciranje predmeta javnog poziva.

'Međutim komplikacijama ovdje nije kraj jer je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio i takozvani Vodič za uspješnu prijavu na javni poziv Fonda za sufinanciranje kupnje kondenzacijskog bojlera, kojim se adresatima na nemalom broju stranica daju pojašnjenja za uspješnu prijavu te se daje napomena kako je potrebno 'prije prijave obavezno pročitati u cijelosti tekst Javnog poziva'. Uzimajući u obzir to da je svaki posebni dio zgrade, tzv. etaža, u vlasništvu određene fizičke i/ili pravne osobe, za sanaciju štete nastale na tom posebnom dijelu odluku donosi svaki vlasnik zasebno, pa tako i o okolnosti hoće li ili neće prihvatiti ponudu za renoviranje posebnog dijela zgrade. To znatno produžuje cijeli proces sanacije', nastavlja Zebec.

Situacija je bitno drugačija kada je riječ o zgradama i stanovima – odluku o sanaciji štete nastale na tom posebnom dijelu odluku donosi svaki vlasnik zasebno, pa tako i o okolnosti hoće li ili neće prihvatiti ponudu za renoviranje posebnog dijela zgrade. U pogledu odgovarajuće suglasnosti suvlasnika zgrade svaki od suvlasnika ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu s ostalim suvlasnicima. Suvlasnik protiv čije je volje većina odlučila da se neki posao poduzme, ili je to učinjeno na temelju odluke suda, ima pravo zahtijevati osiguranje za buduću štetu, o čemu sud odlučuje u izvanparničnom postupku ako nema spora o tome tko su suvlasnici niti o veličini njihovih suvlasničkih dijelova. Nadalje, suvlasnik čiji suvlasnički dio zgrade prelazi jednu polovinu ovlašten je i bez pristanka drugog suvlasnika popraviti krov i od njega tražiti naknadu razmjerno njegovom suvlasničkom dijelu.

'Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije trebao bi biti učinkovito sredstvo obnove područja pogođenih razornim potresom 22. ožujka 2020. godine. Međutim u ovom obliku, kako je predložen, možemo zaključiti da će propisani načini biti komplicirani za ostvarivanje jer će iziskivati provođenje postupka nemalog broja nadležnih državnih i tijela jedinica lokalne i područne samouprave. Također, učinkovitost zakona uvelike se smanjuje činjenicom da nije donesen kada je to bilo najpotrebnije, odnosno najučinkovitije, jer protok vremena stanje čini sve težim i neizvjesnijim za stanovništvo pogođeno posljedicama potresa', ukazuje Zebec.

Kakva je situacija s osiguravajućim društvima i isplatama šteta? Problem je u broju pristiglih prijava i vremenu potrebnom za obradu.

'Prema vlastitom iskustvu i informacijama koje su dobivene, osiguravajuća društva započela su s postupcima obrade zaprimljenih prijava te je u određenom broju slučajeva došlo i do isplate nespornih iznosa nastale štete, međutim do cjelokupne obrade prijave nastale štete i tzv. likvidacije štete bit će potrebno pričekati još nekoliko mjeseci, a sve s obzirom na velik broj pristiglih prijava naknade štete na temelju sklopljenih odgovarajućih polica osiguranja. U skladu s time, teško je procijeniti hoće li predmetno rezultirati povećanim brojem tužbi radi naknade štete, ali i pojedini osiguranik, ako ne bude zadovoljan utvrđenim, moći će svoje pravo ostvarivati i za to nadležnim sudom', smatra Zebec.

Zaključno, ne smije se zaboraviti na novac iz Europske unije i za to namijenjenih fondova za sanaciju štete te obnovu objekata i infrastrukture.

'Bitno je donijeti što hitnije zakonske okvire ostvarivanja i provođenja toliko bitne sanacije te pritom uvažiti mišljenja struke i pučanstva pogođenog ovom razornom prirodnom nepogodom, a sve kako bi se pogođene cjeline, uzimajući u obzir i očuvanje povijesno urbane cjeline Zagreba, što prije sanirale te stanovnici vratili u uobičajen ritam života', zaključuje Zebec.