Predstavnici grupe stranih investitora predvođenih kanadskim Pulsat Capitalom i također kanadskom BSH grupom od Krka namjeravaju napraviti energetsko središte - Krk energy hub - vrijedno 4,7 milijardi eura i zaposliti 1800 ljudi. Pritom imaju podršku grupacije domaćih kompanija poput Končara, Tehnike, Dalekovoda, ali i Allianza i Zagrebačke banke, te na Krku planiraju realizirati čak sedam različitih projekata. Međunarodni investitori namjeravaju graditi LNG terminal, i plutajući i kopneni, te toplanu za grijanje Rijeke. Isto tako planiraju pokrenuti proizvodnju u Dini koju su preimenovali u Krk Petrokemiju, ali i povezati plinovode sa Slovenijom, BiH i Mađarskom. Namjera im je, isto tako, izgraditi dalekovode i postaviti podvodne električne kabele za povezivanje Hrvatske s Italijom, konkretno s područjem Udina. Glavni bi se prihodi temeljili na trgovanju plinom.

No u njihove namjere, kako je jasno rekao gostujući u Dnevniku HTV-a, sumnja ministar gospodarstva Tomislav Panenić.

'Osobno se čudim cijeloj toj medijskoj pažnji koja je posvećena tom projektu o kojem jako malo znamo. Bili su i kod mene osobno, konkretno gospodin Luković prije dva mjeseca i prezentirao je da su zainteresirani da budu jedni od mogućih investitora u projekt LNG-a, međutim niti tada niti nakon toga nisam dobio nijedan jedini dokument kojim bi se opravdale njihove tvrdnje za investiciju tešku 4,7 milijardi eura. Za to moraju postojati ozbiljne naznake, mora postojati ozbiljna dokumentacija, mora postojati i financijska podloga koja dokazuje da su ozbiljni investitori. S obzirom na iskustvo s kanadskom grupacijom, koja je i 2013. planirala u Pločama megalomanski projekt, daje mi za pravo da sumnjam u namjere da bi to bio ozbiljan projekt. A kada bi se napravile same analize, jasno bi se pokazalo da je to projekt koji nema ekonomsku opravdanost na način na koji se prezentira javnosti', jasan je bio Panenić.

Upitan radi li se tu onda samo o privlačenju medijske pažnje, Panenić je rekao: 'Hrvatska država, Vlada snažno je krenula u taj projekt LNG terminala i ne želimo u tome imati ozbiljne prepreke. Na ovaj način stvara se loša klima i poruke koje se šalju zapravo ne podupiru projekt Vlade kao ozbiljan i koji želimo završiti. Ne bih ulazio u špekulativne namjere ovog projekta (op.a. kanadske grupacije), ali ukoliko se ne dokaže opravdanost navoda o ozbiljnoj investiciji, dajem si pravo da mislim da je to projekt kojim se pokušava oduzeti vrijeme. Na to nećemo pristati kao hrvatska Vlada.'

Ministar je izjavio da je tvrtka u stečaju Dina Petrokemija vlasnik zemljišta i nitko od onih koji polažu pravo na zemljište nema pravo prvokupa niti ima riješene imovinsko-pravne odnose.

EK: Nismo primili pritužbe zbog natječaja za LNG terminal

U sve je navodno u međuvremenu uključena i Europska komisija. EK se ne želi izjašnjavati o prijeporu oko zemljišta na kojem bi se trebao graditi LNG terminal na Krku i tvrdi da nije zaprimio nikakve pritužbe od grupe stranih investitora zbog vođenja netransparentnih, nepravednih i diskriminirajućih natječaja, javlja Hina.

'Nismo upoznati s pritužbama koje spominjete', odgovorili su Hini u Komisiji.

Development grupa, koja je okupila strane investitore predvođene kanadskim Pulsat Capitalom i također kanadskom BSH grupom, kojima su se pridružilo desetak iznimno jakih hrvatskih tvrtki, poput Končara, Tehnike, Dalekovoda te Allianza i Zagrebačke banke, objavila je da je prijavila Europskoj komisiji, INEA-i (izvršna agencija EK zadužena za provedbu projekata koji se financiraju iz fonda Instrument za povezivanje Europe) i OLAF-u (Ured EK za borbu protiv prijevara) tvrtku LNG Hrvatska, koju je osnovala hrvatska Vlada da bi pripremila projekt izgradnje LNG terminala, uvrštenog u europski popis projekata od općeg interesa.

Development grupa je prije nekoliko dana priopćila da je pri kraju procesa kupovanja zemljišta na Krku, na kojem se planira graditi LNG terminal, te najavila da namjerava napraviti energetsko središte - Krk energy hub - vrijedno 4,7 milijardi eura i zaposliti 1800 ljudi.

Na to je reagirala tvrtka LNG Hrvatska kazavši da je skupina investitora propustila priliku javiti se na natječaje promotora i nositelja projekta gradnje LNG terminala na Krku, tvrtke LNG Hrvatska, na kojima su mogli iskazati interes za ulazak u taj projekt te da oni mogu postati vlasnicima toga zemljišta jedino sudskim putem.

'Tvrtka LNG Hrvatska nije negirala činjenicu da je projekt i poziv ulagačima razvijala na tuđem zemljištu te da je s više strana prijavljena INEA-i OLAF-u, na razini Europske komisije, zbog vođenja netransparentnih, nepravednih i diskriminirajućih tendera, za što će trebati dati obrazloženje i snositi odgovarajuće posljedice', odgovorila je na te navode Development grupa.

U Općoj upravi Europske komisije za energiju Hini su rekli da je na hrvatskim vlastima da riješi pitanje vlasništva nad zemljištem.

'Postoji ugovorni odnos između Komisije i INEA-e s jedne strane i LNG-a Hrvatske s druge strane, koji se temelji na dva postojeća sporazuma o bespovratnoj pomoći iz Instrumenta o povezivanju Europe (CEF). Promotoru LNG Hrvatska dodijeljena su ta sredstva u dva navrata za razvoj terminala, projekta od zajedničkog interesa, nakon što je CEF objavio pozive za javni natječaj 2014. i 2015. godine', rekli su u Komisiji.

EK je iz CEF-a u listopadu 2014. godine odobrio 4,9 milijuna eura bespovratne pomoći za pripremu dokumentacije za izgradnju LNG terminala u Omišlju na Krku, a u srpnju prošle godine još 550.000 eura za studiju o mogućem plutajućem LNG terminalu.

Zemljište na kojem bi se trebao graditi terminal pripadalo je tvrtki DIOKI, koja je otišla u stečaj i koja je u svom vlasništvu imala i DINA Petrokemiju. DIOKI je imao dug prema HYPO grupi u iznosu od 23 milijuna eura te je nakon prodaje HYPO grupe zemljište preuzela državna austrijska tvrtka HETA AR, neka vrsta loše banke koju je austrijska država osnovala da bi okrupnila sve loše plasmane Hypo banke.