Većina ulagača na burzu dolazi s jednostavnom idejom – kupiti dionicu po nižoj cijeni i prodati je skuplje. Međutim, na financijskim tržištima moguće je zaraditi i kada cijene padaju. Takvu strategiju omogućuje short-selling, odnosno kratka prodaja ili, pojednostavljeno rečeno, klađenje na pad vrijednosti financijske imovine.
Iako je riječ o uobičajenoj praksi na razvijenim svjetskim tržištima, short-selling uglavnom koriste hedge fondovi i profesionalni investitori. U različitim oblicima dostupan je i malim ulagačima, no riječ je o strategiji koja nosi znatno veće rizike od klasične kupnje dionica.
vezane vijesti
Kako funkcionira kratka prodaja?
Za razliku od uobičajene kupnje, kod short-sellinga investitor najprije prodaje dionice koje uopće ne posjeduje. Da bi to mogao učiniti, mora ih prethodno posuditi od brokera ili druge financijske institucije.
Primjerice, ulagač očekuje da će cijena neke dionice pasti. Posuđuje 100 dionica i odmah ih prodaje po cijeni od 100 eura, čime ostvaruje prihod od 10.000 eura. Ako se njegova procjena pokaže točnom i cijena padne na 90 eura, kupuje istih 100 dionica za 9.000 eura, vraća ih brokeru i ostvaruje bruto dobit od 1.000 eura, umanjenu za trošak posudbe dionica i brokerske naknade.
No situacija može krenuti i u suprotnom smjeru. Ako cijena umjesto pada poraste, ulagač će dionice morati kupiti po višoj cijeni kako bi ih vratio brokeru. Primjerice, ako cijena poraste na 120 eura, za otkup 100 dionica morat će izdvojiti 12.000 eura. Budući da ih je prodao za 10.000 eura, ostvarit će gubitak od 2.000 eura, uz dodatne troškove posudbe i trgovanja.
Zašto je short-selling mnogo rizičniji?
Kod klasične kupnje dionica najveći mogući gubitak jednak je uloženom iznosu jer cijena ne može pasti ispod nule.
Kod kratke prodaje situacija je potpuno drukčija. Teoretski ne postoji gornja granica do koje cijena dionice može narasti, pa ni potencijalni gubitak nema ograničenje. Upravo zato brokeri od investitora traže dodatno osiguranje, odnosno kolateral ili marginu.
Ako cijena snažno raste, broker može zatražiti uplatu dodatnih sredstava, što se naziva margin call. Ako investitor ne uplati traženi iznos, broker može prisilno zatvoriti njegovu poziciju kako bi ograničio daljnje gubitke.
Kada se tržište okrene protiv šortera
Jedan od najvećih rizika short-sellinga je pojava poznata kao short squeeze. Do nje dolazi kada cijena dionice počne naglo rasti, a velik broj investitora ima otvorene kratke pozicije.
Kako bi smanjili gubitke, prisiljeni su kupovati dionice koje su prethodno prodali. Ta dodatna potražnja još više podiže cijenu, što tjera nove ulagače na zatvaranje pozicija i stvara začarani krug snažnog rasta.
Najpoznatiji primjer dogodio se početkom 2021. godine s dionicom GameStopa. Tisuće malih ulagača organiziranih putem društvenih mreža izazvale su eksplozivan rast cijene, zbog čega su brojni hedge fondovi koji su se kladili na pad pretrpjeli milijarde dolara gubitaka.
Zašto je short-selling važan za tržište?
Iako se često povezuje sa špekulacijama, kratka prodaja ima važnu ulogu u funkcioniranju tržišta kapitala.
Omogućuje investitorima da izraze negativno mišljenje o kompanijama koje smatraju precijenjenima, pridonosi realnijem formiranju tržišnih cijena te povećava likvidnost tržišta. Upravo zato većina razvijenih burzi dopušta short-selling, ali uz stroga pravila, nadzor regulatora i jasno definirane uvjete trgovanja.
Kada će kratka prodaja biti moguća u Hrvatskoj?
Na hrvatskom tržištu kapitala short-selling još nije zaživio. Glavni razlog je izostanak razvijenog sustava posudbe dionica, bez kojeg kratka prodaja nije moguća.
Hrvatsko tržište relativno je malo i nelikvidno, pa je ograničen i broj dionica koje bi se uopće mogle posuđivati investitorima.
Ipak, postoje naznake promjena. Zagrebačka burza u svojim strateškim planovima predviđa suradnju sa Središnjim klirinškim depozitarnim društvom (SKDD) na uspostavi sustava posudbe dionica. Time bi se stvorili preduvjeti za uvođenje kratke prodaje i na domaće tržište, iako takva mogućnost još nije dostupna većini investitora.
Postoje i jednostavniji načini klađenja na pad
Na razvijenim tržištima investitori ne moraju nužno posuđivati dionice kako bi zaradili na padu cijena.
Jedna od najpopularnijih alternativa su inverzni ETF-ovi. Riječ je o fondovima čija vrijednost raste kada tržište ili određeni burzovni indeks pada. U nazivu najčešće imaju oznaku Short, a mnogi koriste i financijsku polugu, što može višestruko povećati potencijalni prinos, ali jednako tako i gubitke.
Takvi fondovi postoje za vodeće svjetske burzovne indekse, ali i za pojedine sirovine poput zlata, srebra ili nafte.
Strategija za iskusne ulagače
Short-selling može izgledati vrlo primamljivo tijekom razdoblja pada tržišta, no riječ je o jednoj od najzahtjevnijih investicijskih strategija. Za razliku od klasičnog ulaganja, gdje je maksimalni gubitak ograničen na uloženi kapital, kod kratke prodaje gubici mogu višestruko premašiti početni ulog.
Zbog toga je upravljanje rizikom presudno. Investitori koji se odluče na ovakvu strategiju trebali bi unaprijed odrediti razinu gubitka pri kojoj će zatvoriti poziciju te strogo poštovati vlastita pravila. Jedna pogrešna procjena može u kratkom vremenu izbrisati velik dio vrijednosti investicijskog portfelja.
