Metelko Zgombić je sudjelovala na sastanku Vijeća za opće poslove na kojem je jedna od glavnih tema bila sljedeći sedmogodišnji proračun za razdoblje od 2028. do 2034. godine. U tom kontekstu se razgovaralo o novim vlastitim prihodima europskog proračuna, odnosno porezima na europskoj razini, koji bi mogli osigurati dodatne proračunske prihode bez povećavanja izravnih doprinosa država članica.

“Mi smo rekli da nam porez koji bi obuhvaćao duhanske proizvode ni na koji način ne odgovara, kao ni prijedlog Komisije da se dio prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica (ETS) preusmjeri izravno u proračun”, rekla je Metelko Zgombić.

Ona ističe da novi europski porezi ne bi trebali više opterećivati slabije razvijene države od onih najrazvijenijih.

Skuplji proizvodi za povećanje europskog proračuna

U Hrvatskoj je prilično veliki udio pušača u stanovništvu, za razliku od primjerice visokorazvijene Švedske.

“Potrošači bi tako kupovali nešto skuplji proizvod i na taj bi način doprinosili europskom proračunu. To nama, ali i nekim drugim državama s velikim udjelom pušača, ne bi odgovaralo jer bi to u konačnici značilo da bi Hrvatska kroz taj porez doprinosila više od nekih država u kojima se manje koriste duhanski proizvodi”, rekla je državna tajnica.

Metelko Zgombić kaže da bi Hrvatskoj bilo prihvatljivo dodatno oporezivanje ugljika na granici, kroz Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) prema kojem uvoznici robe u EU koja ima visoki ugljični otisak plaćaju naknade. Cilj je da se cijena te uvozne robe izjednači s onom proizvedenom u EU, u kojoj proizvođači moraju poštovati puno strože norme u pogledu emisija ugljičnog dioksida, što dodatno poskupljuje proizvodnju.

Moguć i porez na e-otpad

Metelko Zgombić je rekla da je Hrvatska otvorena i za druge izvore vlastitih proračunskih sredstava poput poreza na e-otpad.

“Međutim, Hrvatska doista u načelu smatra da su nacionalni doprinosi na temelju BDP-a najpošteniji i najkorektniji za punjenje europskog proračuna”.

Zemlje članice EU-a tradicionalno su u pregovorima o proračunu podijeljene u dva tabora, na one bogatije koje u zajedničku blagajnu uplaćuju više nego što iz njega dobiju i one siromašnije, koja više dobiju nego što uplate.

Teško premostive razlike

Te pozicije su vrlo udaljene i teško premostive. Bogatije članice, poglavito Njemačka, koja najviše doprinosi zajedničkom proračunu, traži smanjenje od nekoliko stotina milijardi u odnosu na prijedlog Komisije i da se iz tako smanjenog proračuna financiraju novi prioriteti poput obrane, sigurnosti, konkurentnosti, inovacija. To automatski znači manje sredstava za tradicionalne politike poljoprivredu i koheziju na koje je u dosadašnjim proračunima otpadalo oko dvije trećine proračuna.

Kao mogući izlaz iz ukopanih pozicija dvaju tabora, mnogi vide u novim izravnim proračunskim prihodima, to jest novim porezima na europskoj razini kako se ne bi morali povećati doprinosi država članica, koje također, većina njih, imaju tešku fiskalnu situaciju.