Hrvatski investicijski račun instrument je kojim se građane želi motivirati da ulažu na tržište kapitala, svaka osoba može imati jedan račun i uložiti najviše 250 tisuća eura, a ostvarena dobit neće se oporezovati, rekao je u utorak u Saboru državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule
''Građani raspolažu značajnim iznosima štednje, ali ih drže u banci po niskim prinosima. Također, sudjelovanje malih ulagača na tržištu kapitala je prilično skromno zbog nerazumijevanja o ulaganjima na tom tržištu. Glavni cilj ovog štedno-investicijskog računa jest pomoći građanima da diverzificiraju svoje portfelje i povećaju svoje bogatstvo'', rekao je Bule u Hrvatskom saboru.
Račun će prema prijedlogu Zakona o hrvatskom investicijskom računu moći otvoriti svaki punoljetni porezni obveznik te na njega uplatiti najviše 200 tisuća eura. Za one koji u pet godina od prve uplate s računa ne povuku nikakva sredstva, dobit će mogućnost uplate dodatnih 50 tisuća eura.
''To su niskorizična ulaganja, govorimo o poduzećima koja su izlistana na burzi te o obveznicama RH i drugih država Europske unije i OECD-a. Rizici jesu veći nego u slučaju depozita kod banke, no nikako nije riječ o instrumentu kojim se omogućavaju ulaganja u one najrizičnije oblike na financijskom tržištu'', pojasnio je državni tajnik.
vezane vijesti
Povlačenje novca bez poreza
Investicijske račune već je uvelo 13 država članica EU, dodao je. Građani će u svakom trenutku moći povući novac sa svog investicijskog računa, bez plaćanja poreza na ostvarenu dobit.
''Radi zaštite imovine ulagatelja, ulaganja neće smjeti biti koncentrirana u financijske instrumente istog izdavatelja, u iznosu većem od 50 posto ukupnog iznosa ulaganja. Navedeno ograničenje primjenjuje se samo ako ukupni iznos ulaganja na hrvatski investicijski račun prelazi 20 tisuća eura'', istaknuo je Bule.
Dodatni uvjet je i taj da 20 posto portfelja tijekom godine mora biti uloženo u financijske instrumente povezane s RH.
Financijska pismenost u školama
Kako bi predloženi zakon polučio uspjeh, državni tajnik napominje da je potrebno unaprijediti financijsku pismenost građana, a nije isključena ni mogućnost uvođenja financijske pismenosti u školski kurikulum.
Prijedlog zakona podržava i oporbeni SDP. ''Najvažniji dio jest taj da možete staviti svoj novac i dugoročno ulagati kako bi to onda bio neki oblik vaše mirovine ili vaše štednje, a država će vas nagraditi time da nećete biti oporezovani niti ćete morati voditi administrativne postupke'', naglasio je zastupnik Boris Lalovac.
HDZ-ov zastupnik Marko Pavić također kao glavni cilj navodi poticanje dugoročnih ulaganja umjesto kratkoročne trgovine.
''Imamo 91 milijardu eura aktive od štednje hrvatskih građana i želimo da građani budu aktivniji na tržištu kapitala'', poručio je.
