stupa na snagu 1. siječnja

Novi zakon o sustavu osiguranja depozita te o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija olakšava život građanima te nudi sigurnost štednih uloga

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 07.12.2020 15:03
  • Objavljeno 07.12.2020 u 15:03
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic/PIXSELL

S 1. siječnja na snagu stupa nedavno usvojeni novi Zakon o sustavu osiguranja depozita te o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, koji se usklađuje s europskim direktivama, a kojima se uz ostalo skraćuje trajanje stečajnog postupka kreditnih institucija i dodatno štiti građane/deponente, a istim se prilagođava i naziv odnosno uloga Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB-a).

Novi Zakon, koji objedinjuje odredbe važećeg Zakona o osiguranju depozita i Zakona o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), nastoji, što je više moguće, predvidjeti i urediti situacije kada kreditna institucija propada, a koje mogu dovesti do pravne nesigurnosti vezano uz zaštitu deponenata. Radi zaštite financijske stabilnosti sustava, novi zakon propisuje aktiviranje sustava osiguranja depozita prilikom otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom odnosno u slučaju nastupa osiguranog slučaja.

Kako bi se osigurala djelotvornija upotreba sredstava iz sustava za osiguranje depozita, Novim zakonom propisuje se da se Fond osiguranja depozita sastoji od dva djela: Osnovnog fonda osiguranja depozita i Dodatnog fonda osiguranja depozita.

Svrha Osnovnog fonda osiguranja depozita koji u svakom trenutku raspolaže s iznosom sredstava od 1 % osiguranih depozita je isplata osiguranih depozita, dok je svrha Dodatnog fonda osiguranja depozita nadopunjavanje Osnovnog fonda osiguranja depozita ako raspoloživa sredstva Osnovnog fonda osiguranja depozita padnu ispod 1 % osiguranih depozita, potpora u prikupljanju ex-post premija, korištenje njegovih sredstava u svrhu poduzimanja mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja te podrška financiranju sanacije kreditnih institucija i podrška financiranju prisilne likvidacije kreditnih institucija.

Novim Zakonom također se usklađuje izvor financiranja prema pravnoj stečevini Europske unije na način da se izričito navodi kako se sustav osiguranja depozita ne može financirati na teret poreznih obveznika, već isključivo na teret kreditnih institucija. Cijeli sustav se usklađuje s europskim direktivama, a između ostalog je i na tragu puta Hrvatske ka članstvu u eurozoni.

Mijenja se i naziv samog DAB-a - Hrvatska agencija za osiguranje depozita te definira njena uloga kao specijalizirane, neprofitne, financijske institucije čiji je cilj zaštita depozita svih osiguranih deponenata, očuvanje povjerenja građana i ostalih sudionika u stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske te kontrolirani izlazak s tržišta kreditne institucije koja nije u mogućnosti ispunjavati potrebne regulatorne zahtjeve, uz ograničavanje prelijevanja negativnih efekata propasti kreditne institucije na ostale sudionike i tržište u cjelini.

Uloga agencije prilagođena je s obzirom na novu podjelu sanacijskih ovlasti, a kojima agencija prestaje biti jedna od sanacijskih tijela te ostaje u postupku sanacije kao tijelo koje vodi nacionalni sanacijski fond te nastavlja upravljati fondom osiguranja depozita. Ne manje važno dobiva ovlasti za sudjelovanje u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija. Mijenja se i organizacija i upravljanju agencijom pa je umjesto uprave, novo tijelo agencije nadzorni odbor i direktor, koji će se imenovati na razdoblje od četiri godine.

Članove nadzornog odbora imenovat će vlada na prijedlog ministra financija, kojem jednog člana mogu predložiti kreditne institucije, a nadzorni će odbor imenovati direktora agencije. Hrvatska narodna banka novim Zakonom (HNB) preuzima ovlast sanacijskog tijela za kreditne institucije, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) za investicijska društva, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) je tijelo koje vodi nacionalni sanacijski fond, upravlja fondom osiguranja depozita i ovlaštenja za provedbu stečaja i likvidaciju banaka.

Cilj novog Zakona o sustavu osiguranju depozita je, što je više moguće, predvidjeti i urediti situacije kada kreditna institucija propada, a koje mogu dovesti do pravne nesigurnosti vezano uz zaštitu deponenata odnosno građana koji u njima štede. Radi zaštite financijske stabilnosti sustava, novim Zakonom propisuje se aktiviranje sustava osiguranja depozita u slučaju nastupa osiguranog slučaja, odnosno prilikom otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom. Sustav osiguranja depozita građanima i pravnim osobama tako omogućuje da u vrlo kratkom roku dođu do dijela odnosno do najviše 100 tisuća eura, što je identična zaštita kao u svim državama EU.

Ne manje važan cilj donošenja novog zakona o likvidaciji kreditnih institucija je skratiti trajanje stečajnog postupka te uspostaviti kontrolirani izlazak propale kreditne institucije s tržišta s ciljem smanjenja rizika i prelijevanja negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta, kao i osigurati brzo i učinkovito skupno namirenje vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, očuvanjem vrijednosti financijske imovine i unovčenjem imovine kreditne institucije u što kraćem roku.

„EU Direktiva o sustavima osiguranja nametnula je svim državama članicama da moraju uspostaviti fond osiguranja i u njega do 2024. godine prikupiti barem 0,8 % iznosa osiguranih depozita. U Republici Hrvatskoj sustav osiguranja uspostavio je fond osiguranja još 1998. godine te danas raspolaže s iznosom od oko 2,5 % osiguranih depozita (što je ujedno i zakonom definirana minimalna ciljana razina tog Fonda) zbog čega smo jedan od najstabilnijih sustava osiguranja depozita i zaštite štednje građana u EU. Navedena ciljana razina raspoloživih sredstava omogućava da se klijente ''propale banke'' počne isplaćivati već u roku od 7 dana nakon propasti (a što EU Direktiva svim državama članicama nameće kao obavezu tek od 2024. godine pa su tako raspoloživa sredstva garancija građanima da mogu u izuzetno kratkom roku doći do svojih sredstava ako njihova banka propadne, dok je povjerenje građana u sustav zaštite ujedno ključan element povjerenja u bankarski sustav Republike Hrvatske“, istakla je Marija Hrebac, glavna izvršna direktorica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

Novim zakonom o sustavu osiguranja depozita nastavlja se daljnja reforma bankovnog sustava RH i EU- a, jača sposobnost banaka da podnesu financijske šokove, minimalizira trošak koji će u slučaju problema s bankama snosili porezni obveznici te uspostavlja jedinstveni financijski fond koji se puni uplatom kreditnih institucija, a ne građana.

Zakonom se dodatno olakšava život hrvatskim građanima te nudi sigurnost štednih uloga kao i povećava stabilnost financijskog sustava, koji je tada mnogo otporniji na eventualne financijske krize.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!