Rat u Iranu mogao bi negativno utjecati na globalni gospodarski rast, ali nije vjerojatno da će izazvati kolaps svjetske ekonomije kakav je viđen tijekom financijske krize 2008. godine. Tako smatra nobelovac i ekonomist Philippe Aghion, piše Al Jazeera.

Prema njegovim riječima, najveći rizik za svjetsko gospodarstvo trenutačno predstavlja moguće snažno poskupljenje nafte, osobito ako se sukob produži i dodatno proširi.

Opasnost od novog naftnog šoka

Govoreći za francuski radio RTL, Aghion je upozorio da bi dugotrajniji rat mogao izazvati ozbiljne gospodarske posljedice.

'Ako rat potraje dulje od nekoliko tjedana, ako cijena nafte skoči iznad 150 dolara po barelu i inflacija ponovno snažno poraste, mogli bismo se suočiti sa situacijom sličnom naftnom šoku iz 1973.', rekao je.

Tada su arapske članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) uvele embargo državama koje su podržavale Izrael tijekom rata u listopadu 1973. godine. Posljedica je bio nagli skok cijena nafte, snažan rast inflacije i razdoblje gospodarske stagnacije u mnogim zapadnim zemljama.

Potreban koordiniran odgovor velikih ekonomija

Aghion smatra da bi eventualni novi energetski šok zahtijevao koordinirani odgovor vodećih svjetskih ekonomija.

Prema njegovu mišljenju, europske države, Sjedinjene Američke Države i druge razvijene zemlje morale bi uskladiti gospodarske politike kako bi ublažile posljedice takvog scenarija. Iako upozorava na potencijalne rizike, Aghion ne očekuje dramatičan kolaps svjetskog gospodarstva.

'Produženi i širi sukob smanjit će globalni rast', rekao je ekonomist koji je 2025. godine dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju za rad na teoriji dugoročnog gospodarskog rasta kroz koncept kreativne destrukcije.

Dodaje da je usporavanje svjetske ekonomije moguće, ali ne i scenarij sličan globalnoj financijskoj krizi prije gotovo dva desetljeća.

'Vidim mogućnost usporavanja, ali ne i kolaps. Ne očekujem ništa poput financijske krize iz 2008.', zaključio je.