Riječ je o jednom od najozbiljnijih pokušaja Bruxellesa da se suprotstavi kineskom visokotehnološkom uvozu, a on se sve češće percipira kao prijetnja ključnim europskim sektorima, poput automobilske industrije. EU je pritom postavio ambiciozan cilj – povećati udio proizvodnje u BDP-u na 20 posto do 2035. godine u odnosu na lanjskih 14,3 posto, piše Financial Times.

Ovaj zakon dolazi u osjetljivom trenutku globalne trgovine: Sjedinjene Američke Države i Kina pregovaraju o produljenju krhkog primirja u trgovinskom ratu, zbog čega Peking nastoji održati otvorene komunikacijske kanale s Europom, tržištem koje mu je iznimno važno za izvoz.

Kinesko ministarstvo trgovine poručilo je u ponedjeljak da bi predloženi zakon, poznat kao Zakon o industrijskom ubrzanju, doveo do toga da će kineski investitori 'trpjeti diskriminaciju, što je u suprotnosti s temeljnim načelima tržišne ekonomije poput slobode poslovanja i poštenog tržišnog natjecanja'.

Dodaju i da se zakon 'protivi važnom konsenzusu kineskih i europskih čelnika o pravilnom upravljanju nesuglasicama i razlikama te ozbiljno narušava očekivanja kineskih poduzeća o ulaganjima u Europi'.

Peking naglašava da je 'spreman voditi dijalog i komunikaciju s europskom stranom o ovom pitanju', ali upozorava: 'Ako EU zanemari kineske prijedloge… Kina neće imati izbora nego poduzeti protumjere.' O kakvim je točno mjerama riječ, nije precizirano.

Stari sporovi, nova pravila

U Bruxellesu se ovaj zakon vidi kao odgovor na dugogodišnju praksu u Kini, gdje su strane kompanije često morale ulaziti u ulaganja s domaćim partnerima i pritom dijeliti svoju tehnologiju. Kako su kineski proizvođači postupno ovladali tim tehnologijama i počeli proizvoditi robu veće dodane vrijednosti, europski konkurenti sve glasnije upozoravaju da im više ne mogu ravnopravno konkurirati.

Prema procjenama OECD-a, kineski proizvođači dobivaju tri do devet puta veće subvencije od onih dostupnih njihovim konkurentima u razvijenim gospodarstvima.

Trgovinski partneri optužuju Kinu da prekomjernim subvencioniranjem proizvodnje stvara rekordne trgovinske suficite i preplavljuje strana tržišta robom, što dovodi do deindustrijalizacije lokalnih ekonomija.

Peking odbacuje te optužbe, tvrdeći da nema problema s viškom proizvodnih kapaciteta te se nastoji prikazati kao stup globalizacije, osobito u trenutku u kojem SAD uvodi carine, a EU pojačava zaštitu svojih sektora od, kako se tvrdi, nepoštene konkurencije.

Što predviđa novi zakon?

Prema prijedlogu, EU bi uveo ograničenja za strana ulaganja veća od 100 milijuna eura iz zemalja koje drže više od 40 posto globalne proizvodnje u strateškim sektorima poput baterija, solarnih panela i nuklearne energije.

Takva ulaganja morala bi zadovoljiti stroge uvjete:

• najmanje 50 posto radne snage moralo bi dolaziti iz EU-a
• lokalne kompanije morale bi sudjelovati u proizvodnji
• investitori bi morali dijeliti tehnološko znanje s europskim partnerima.

Prije nego što zakon stupi na snagu, o njemu još moraju pregovarati države članice i Europski parlament.

Kina: Zakon krši pravila WTO-a

Kinesko ministarstvo trgovine tvrdi i da prijedlog krši niz načela Svjetske trgovinske organizacije te međunarodne sporazume o intelektualnom vlasništvu i subvencijama. 'To će usporiti zelenu tranziciju EU-a, narušiti pošteno tržišno natjecanje na europskom tržištu i donijeti nove šokove multilateralnim trgovinskim pravilima', poručuju iz Pekinga.

Kina pritom poziva Bruxelles da ukloni 'diskriminatorne zahtjeve prema stranim investitorima, obaveze lokalnog sadržaja, prisilan prijenos prava intelektualnog vlasništva i tehnologije, restriktivne politike javne nabave te druge sporne odredbe'.