prezentacija knjige

Nekadašnji šefovi velikih banaka i brojni ekonomisti došli čuti bivšeg guvernera. 'On šalje poruku u redcima i između njih'

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 16.04.2019 14:12
  • Objavljeno 16.04.2019 u 13:49
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Bivši guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski u utorak je u prepunoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu predstavio svoju novu knjigu pod naslovom 'Kriza u Hrvatskoj'

Predstavljanje knjige izazvalo je velik interes na domaćoj biznis sceni, a u velikoj dvorani tražilo se mjesto više.

Na prezentaciju su došli bivši šef Zagrebačke banke Franjo Luković, bivši šef PBZ-a Božo Prka, nekadašnji SDP-ov ministar financija Mato Crkvenac, ekonomisti Mladen Vedriš i Damir Novotny, šef Hanfe Ante Žigman, predsjednica Zagrebačke burze Ivana Gažić i mnogi drugi gosti iz svijeta biznisa i akademske zajednice, a kao poseban izaslanik premijera Andreja Plenkovića došao je HGK-ov ekonomist Zvonimir Savić.

Mirna Dumančić, urednica knjige, istaknula je kako se na prezentaciji pojavilo i oko deset posto svih zaposlenika HNB-a, što ostavlja poseban dojam.

Knjigu je recenzirala Marijana Ivanov, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Ona je poručila da Rohatinskog treba čitati u redcima i između njih: 'To je knjiga koja ima 180 stranica teksta i još toliko stranica koje treba čitati između redaka. On šalje poruku da trebamo aktivno upravljati promjenama. U redcima i između njih doći će i do onih koji aktivno sudjeluju u kreiranju ekonomske politike Hrvatske.'

Drago Jakovčević, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji je također recenzirao izdanje, dodao je kako Rohatinski secira krizu ne samo iz makroekonomskih stajališta, nego i ukazuje na njen poguban utjecaj na živote ljudi.

'Rohatinski bi bio odličan savjetnik sadašnjem guverneru ako bi ga on slušao', zaključio je Jakovčević nakon podužeg izlaganja na kojem je pojasnio kako su ECB i HNB u proteklih nekoliko godina vodili ekspanzivnu monetarnu politiku, pri čemu je ECB bio puno aktivniji, dok se HNB oslanjao na otkup deviza od banaka.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Sam autor rekao je kako knjiga označava kraj njegove profesionalne karijere te je zahvalio svim suradnicima i izdavaču Ljevaku. Pojasnio je kako se 2018. ekonomska aktivnost vratila na pretkrizne razine iz 2008., a zemlji je nedavno vraćen i investicijski rejting.

'Sve to daje dojam da je kriza iza nas i da su stvoreni inicijalni preduvjeti za spor, ali uravnotežen ekonomski rast u budućnosti. U deset godina izgubili smo 26 milijardi eura BDP-a. Sada plaćamo više kamata prema inozemstvu nego što nam je rast BDP-a', dijagnosticirao je Rohatinski.

Jedina djelatnost koja je u prošlih deset godina nešto više povukla bio je turizam, što nije loše, ali je loše to što je industrijska proizvodnja još uvijek deset posto niža nego 2008., a neke njene grane posve su prestale raditi. Trgovina na malo je sedam posto slabija, a građevina 40 posto.

Bivši šef PBZ-a Božo Prka i nekadašnji SDP-ov ministar financija Mato Crkvenac

Bivši šef PBZ-a Božo Prka i nekadašnji SDP-ov ministar financija Mato Crkvenac

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

'Ovako ne može stvarati tehnološki propulzivnu ekonomiju koja će uspjeti na svjetskom tržištu. Spomenuta je i deflacija, koja je bila sasvim razumljiva zbog pada potražnje. Na umu treba imati da je ta deflacija bila sasvim različita po djelatnostima. Cijene naftnih derivata su 40 posto više nego prije krize. Cijene komunalija, stanovanja i zdravstvenih usluga su oko 40 posto više. Izvršili smo inflacijsko oporezivanje kojim je teret financiranja krize prebačen s javnog sektora na gospodarstvo i građane', rekao je Rohatinski.

Rekao je i kako je u vrijeme krize glavni problem bio pad poreznih prihoda.

'Država se zadužila za 19 milijardi eura, a taj je novac financirao klasične funkcije države i socijalna davanja. Udio investicija države je prepolovljen. Država svojim aktivnostima nije smanjila problem dezinvestiranja poduzeća. U poduzećima, državi i bankama koje bi u normalnim uvjetima trebale podržavati investicijski ciklus bila su ograničenja što su to spriječila. Zato su nam investicije i dalje 20 posto manje nego 2008.', rekao je Rohatinski i poručio što bi trebalo učiniti:

Ćiro Blažević

Ćiro Blažević

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

'Postoji ortodoksno rješenje koje traži tehnološku revoluciju, liberalizaciju, privatizaciju, deregulaciju i stabilnost. To su uvjeti u kojima tržište samo regulira ekonomske procese. Tržišni fundamentalizam. To je u osnovi prihvaćeno u funkcioniranju EU-a, posebno eurozone. Taj je koncept postavljen 1992. u Washingtonu. Međutim, od tada se svijet promijenio i ti su koncepti postali neefikasni - imamo američki protekcionizam i Njemačka se pod pritiskom problema okreće jačanju uloge države u ekonomiji, uključujući vlasnička strateška ulaganja, što je donedavno bilo nezamislivo.'

Takvo nešto, dodao je, on je koncipirao još 2010., kada za to nije bilo sluha, a kaže kako ga neće biti ni sada.

Podsjetimo, u veljači prošle godine Rohatinski je izdao knjigu o konceptu vremena u svijetu gospodarstva, obavljenu samo na engleskom jeziku, a koju je pripremao 30 godina.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!