Kvartalno izvješće Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuje da su hrvatski građani povećali svoju imovinu, a mijenjaju i način ulaganja. Ulaganje u nekretnine više nije imperativ. Financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je u samo godinu dana za devet milijardi eura.

Prema izvješću, na kraju prvog tromjesečja ove godine ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je nešto preko 107 milijardi eura što je 1,1 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Prema HNB-u, najveći doprinos rastu financijske imovine kućanstava ima ulaganje u investicijske fondove, no i dalje najznačajniji dio imovine kućanstava ostaju depoziti.

Sve bolja financijska pismenost građana, otvorenost drugih financijskih tržišta za ulaganja, pa čak i savjeti stručnjaka preko društvenih mreža promijenili su trendove u ulaganjima. 'Mislim da svima polako raste imovina i da je i prije bilo štednje za koju se nije baš znalo jer su ljudi zapravo to čuvali kući. A sad, kako imamo jako veliku inflaciju onda to ljudi moraju investirati u nešto jer će inače propasti', kaže za RTL izv. prof. dr. sc. Sonja Brlečić Valčić, zamjenica voditelja Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru.

Pametnije je uložiti u nekretninu

Nakon uvođenja poreza na nekretnine i zakonske odredbe prema kojoj dvije trećine stanara u zgradi mora dati suglasnost da netko stan pretvori u apartman, ulaganje u nekretnine sada je češće opcija kao osiguravanje stambenog pitanja potomcima ili za dugotrajni najam.

'Gledajući najam koji plaćate, mjesečne ili godišnje rente i gledajući kredite u banci koje možete dobiti i kupiti svoju nekretninu, mislim da je stvarno pametnije uložiti u nekretninu. I u konačnici taj dio koji biste davali za najam dajete u svoju nekretninu; pa moj Bože, ako ide - ide, ako ne ide, niste izgubili ništa što ne biste izgubili s plaćanjem najma', kaže za RTL Nikica Begonja, predsjednik Strukovnog udruženja agencija za promet nekretnina Zadarske županije pri HGK.

Profesoricu ekonomije veseli da se poboljšava imovinsko stanje građana jer to znači da je standard života bolji. 'Sada su porasli i dohodci, pojavili su se i različiti oblici zarađivanja novca. Mladi su jako skloni online poslovima koji su 'part time jobovi' i nekako pospješuju tu svoju imovinu i moraju je negdje ulagati', kaže Sonja Brlečić Valčić.