Aktivnost u industrijskim pogonima eurozone bila je slabašna i na početku 2026. godine, uz kontinuirani pad novih narudžbi, pokazalo je u ponedjeljak istraživanje S&P Globala

Indeks menadžera nabave u industrijskom sektoru eurozone (PMI), koji mjesečno sastavlja Hamburška komercijalna banka (HCOB) za S&P Global, porastao je u siječnju za 0,7 bodova u odnosu na prosinac, na 49,5 bodova.

Time je odskočio s najniže razine u devet mjeseci na koju je bio pao u prosincu i blago je viši od preliminarne procjene, ali i dalje signalizira pad aktivnosti, s vrijednošću nešto ispod 50 bodova.

"Vidi se određeni napredak u proizvodnom sektoru, ali vrlo slabašan”, primjećuje glavni ekonomist HCOB-a Cyrus de la Rubia.

Mali broj narudžbi

Uteg glavnom indeksu bile su i na početku 2026. slabe nove narudžbe, signalizirajući popuštanje potražnje treći mjesec zaredom, premda je bio nešto blaže nego u prosincu.

Industrija je u takvim uvjetima nastavila s gašenjem radnih mjesta, protegnuvši trend na više od dvije i pol godine. Unutar eurozone zabilježena su ponovo značajna odstupanja, pokazalo je istraživanje.

Francuska je tako u skupini vodećih gospodarstava zabilježila najbrži rast aktivnosti u više od tri i pol godine dok je aktivnost u industriji Španjolske, Njemačke i Italije ponovo smanjena.

"Sve u svemu, slika eurozone izrazito je neujednačena i ne predstavlja baš dobar temelj za održivi rast“, dodao je de la Rubia.

Troškovi inputa porasli su u siječnju najviše u tri godine, odražavajući u prvom redu poskupljenje energije, ali menadžeri su i dalje optimistični u prognozama za ovu godinu, uz najvišu vrijednost indeksa očekivanja u gotovo četiri godine.

Pad zaposlenih i u Hrvatskoj

Ukupan broj zaposlenih u industriji u prosincu 2025. godine u usporedbi sa studenim manji je za 0,5 posto, a u usporedbi s prosincem 2024. za 3,2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u prosincu je prema studenom broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koja u ukupnom broju zaposlenih u industriji ima najveći, gotovo 92-postotni udio, pao za 0,5 posto.

U rudarstvu i vađenju čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji nešto veći od dva posto, broj zaposlenih u prosincu lani je prema prethodnom mjesecu pao za 2,1 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji 6,1 posto, porastao za 0,1 posto.

Prema podacima DZS-a, na godišnjoj razini broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen za je 3,5 posto. Pritom je u sklopu prerađivačke industrije najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 17,9 posto te u proizvodnji odjeće, za 14,2 posto.

Rasla proizvodnost rada

Statistika najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini u sklopu prerađivačke industrije registrira u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 16,8 posto.

U prosincu 2025. prema prosincu 2024., broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji porastao je za 2,2 posto, dok je u rudarstvu i vađenju pao za 2,1 posto.

Ukupan broj zaposlenih u industriji dvanaest mjeseci 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024. bio je manji za 2,7 posto.

Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do prosinca 2025. veća je za 6,2 posto u usporedbi s istim razdobljem 2024. godine.