zbog većih troškova

Nastavak negativnog trenda: Ericsson s manjim prihodom i na početku 2026.

17.04.2026 u 14:15

Bionic
Reading

Švedski proizvođač opreme za mobilne mreže Ericsson izvijestio je u petak da mu je prihod smanjen i u prvom tromjesečju, uz nepovoljan utjecaj valutnih tečajeva, upozorivši na veće troškove čipova zbog snažne potražnje za umjetnom inteligencijom.

Neto prihod iznosio je u razdoblju od siječnja do ožujka 49,3 milijarde švedskih kruna (4,56 milijardi eura) i bio je manji za deset posto nego u istom razdoblju 2025. godine, pokazuje poslovno izvješće.

Kada se isključi nepovoljan utjecaj valutnih tečajeva, uvećan je za šest posto. Nepovoljni tečajevi smanjili su prihod za 7,8 milijardi kruna, navodi uprava.

Švedska kompanija izvijestila je o manjem prihodu i u četvrtom tromjesečju, za pet posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, istaknuvši također nepovoljan utjecaj valutnih tečajeva.

U ključnom odjelu opreme za mobilne mreže ukupni neto prihod smanjen je prvom ovogodišnjem tromjesečju za osam posto, na 32,9 milijardi kruna. Kada se isključe promjene valutnih tečajeva uvećan je za sedam posto.  

Kada se isključi utjecaj valutnih tečajeva, neto prihod uvećan je u regiji koja obuhvaća Europu, Bliski istok i Afriku za 10 posto. U regiji koja obuhvaća jugoistočnu Aziju, Oceaniju i Indiju porastao je za 12 posto, a u regiji sjeveroistočne Azije za 15 posto.

Blagi pad zabilježen je samo na dva američka kontinenta, za dva posto kada se isključi utjecaj valutnih tečajeva. 

Kada se isključe troškovi restrukturiranja, prilagođena dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITA) smanjena je za 20 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje, na 5,6 milijardi kruna.

Proizvođač mrežne opreme suočava se s rastućim ulaznim troškovima, dijelom zbog snažne potražnje za umjetnom inteligencijom koja podiže cijene poluvodiča, rekao je glavni izvršni direktor Börje Ekholm.

Troškovi restrukturiranja iznosili su u cijeloj prošloj godini 2,3 milijarde kruna i bili su otprilike upola manji nego u 2024., a u 2026. trebali bi biti "nešto povišeni", procjenila je uprava krajem siječnja, ne navodeći brojke.

'Surađujemo s dobavljačima kako bismo ublažili pritiske, ali dio tereta morat ćemo podijeliti i s kupcima', rekao je financijski direktor Lars Sandström u razgovoru za Reuters.