UDAR NA BANKE

Najveći gutači proračuna ostaju pošteđeni?

  • Autor: Z. Korda
  • Zadnja izmjena 19.08.2010 19:39
  • Objavljeno 20.08.2010 u 07:00
porez

porez

Izvor: Corbis / Autor: Matthias Kulka/Corbis

Nema sumnje da bi uvođenje poreza na banke bilo politički najbezbolnije rješenje za kratkoročno uravnoteženje proračuna. Namet na 'omražene' banke bez problema će podržati politička oporba, sindikati i svekolika javnost, a kao obično, ekonomska struka ostat će u manjini

Dodatno oporezivanje banaka lako se može braniti zahtjevom da svi gospodarski subjekti moraju podjednako snositi teret krize. Na principijelnoj razini ovaj argument teško je pobiti s obzirom na očitu disproporciju između poslovanja realnog i financijskog sektora. Svima je jasno da banke i u krizi ostvaruju solidne profite, dok je realni sektor na koljenima. 

TKO JE KOME POMOGAO?

Zagovornici uvođenja bankarskog nameta pozivaju se i na ulogu države u pomaganju bankarskom sektoru. U prilog toj tezi navode da je u jeku financijske krize Vlada povisila granicu osiguranja štednih uloga na 400.000 kuna, što je u kritičnom trenutku dovelo do smirivanja panike. Pobornici poreza smatraju da bi uplatama u proračun banke samo platile cijenu te garancije.

Istovremeno, bankarski stručnjaci smatraju da nije fer oporezivati banke jer su, prema njihovom mišljenju, u jeku financijske krize banke spašavale državu, a ne obrnuto.

Većina ekonomskih analitičara načelno se izjasnila protiv uvođenja poreza na banke, premda neki od njih smatraju da je potez opravdan ukoliko će iza njega uslijediti nužne reforme u javnom sektoru.

Analitičari uglavnom dijele mišljenje guvernera Željka Rohatinskog koji upozorava da će dodatno oporezivanje banaka dovesti do rasta ili zaustavljanja snižavanja kamatnih stopa. Spominju i druge negativne efekte, od smanjivanja kreditne aktivnosti do povlačenja kapitala.

BANKE ĆE SE PRILAGODITI 

Unatoč tome što su bankari na ovu mjeru reagirali oštrim kritikama, ukoliko Vlada posegne za time, ne treba očekivati dramatične promjene u poslovanju banaka. Kao što su se telekomunikacijske tvrtke prilagodile nametu bez većih potresa, vjerojatno će tako biti i s bankama. Ipak, to ne znači da građani i gospodarstvo neće osjetiti posljedice na svojoj koži.

Najcrnji scenariji koji predviđaju osjetan rast kamatnih stopa i povlačenje kapitala malo su vjerojatni s obzirom na visoku konkurentnost hrvatskog bankarskog sektora i vjerojatno ograničen rok trajanja ovog poreza. Međutim, ono što se svakako može očekivati je zaustavljanje trenda pada kamata, odnosno zadržavanje kamatnih stopa na relativno visokoj razini.

Uvođenje ovog poreza zasigurno bi izazvalo i negativne reakcije stranih vlasnika i međunarodnih financijskih institucija, što bi moglo pogoršati međunarodni rejting Hrvatske.

Najviše zabrinjava što bi priklanjanjem toj opciji Vlada još jednom prokockala priliku da ozbiljnije reducira državnu potrošnju. Novim kompromisom premijerka Jadranka Kosor dodatno bi narušila kredibilnost svoje ekonomske politike, dajući do znanja da prije izbora nećemo svjedočiti radikalnom zahvatu u budžetskoj potrošnji

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi