OČEVIDNIK SKRIVA PRAVO STANJE

Na bubnju samo 313 kuća i 86 stanova

ovrha

ovrha

Izvor: Cropix / Autor: Marija Mihic / CROPIX

Stotine oduzetih slavonskih oranica i livada, nešto zaplijenjenih kuća u dubokim zaleđima županijskih središta i tek pokoji stan u atraktivnijim dijelovima Zagreba i Splita. To je, ugrubo, sadržaj očevidnika HGK u kojem država, banke i poduzeća nude na prodaju imovinu koju su oduzeli u ovršnim i stečajnim postupcima koji se vode na hrvatskim sudovima

Sudeći prema očevidniku HGK, koji je proradio 2006. i dosad objavio prodaju ukupno 10.318 nekretnina i pokretnina oduzetih ovrhom ili u stečaju, ispada da u Hrvatskoj u dugovima grcaju samo ratari i poduzetnici iz malih sredina. Dosad je zaplijenjen i prodan zanemariv broj poslovnih prostora, zemljišta i zgrada u najvećim hrvatskim gradovima, kao i luksuznih plovila i automobila.

Sudovi koji vode ovrhe i stečajeve u očevidniku HGK nude, među ostalim, 313 kuća, 86 stanova, 139 oranica, 19 livada, 13 pašnjaka, 18 poslovnih prostora, dva građevinska zemljišta i brodicu vrijednu 80 tisuća eura privezanu u šibenskoj marini Mandalini.

Najvrjednije su ponuđene nekretnine, prema početnoj oglašenoj cijeni, industrijski pogoni u Ogulinu i u Donjem Prološcu pokraj Imotskog, za koje vjerovnici traže najmanje šest milijuna kuna, u ogulinskom slučaju, odnosno pet milijuna kuna.

Kad su u pitanju stanovi 'na bubnju', najviše se, 4,2 milijuna kuna, traži za dvoetažni u Splitu, u Supilovoj 40, a na dražbi je i peterosobni stan u središtu Zagreba čija je početna cijena 3,3 milijuna kuna.

U očevidniku je trenutačno osam pokretnina, što je djelomice posljedica i činjenice da se u njemu ne mora oglasiti prodaja automobila vrijednog manje od 50 tisuća kuna. Zasad se ne zapljenjuju industrijski strojevi i oprema, medicinski instrumenti i autobusi.

No zabilježen je slučaj zapljene i prodaje manjeg zrakoplova. S obzirom na to da se u Hrvatskoj, prema nekim procjenama, vodi više od 300 tisuća ovrha i stečajeva, očito je da je projekt ubrzanja takvih postupaka na sudovima, dio kojeg je i očevidnik HGK, doživio fijasko.

Osnivanjem javnog očevidnika HGK-a i uvođenjem obveze sudovima da imovinu koja se stavlja na bubanj prijavljuju Komori, htjelo se spriječiti situacije da, primjerice, dužnik ni ne zna da mu je stan oglašen za prodaju. No, kako se može čuti u odvjetničkim krugovima, i dalje se događa da sud stavi na prodaju imovinu koja je uzeta u ovrsi i ne prijavi je u očevidnik, nego samo na oglasnu ploču suda.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi