Zbog neizvjesne situacije oko formiranja Vlade, sve češće se postavlja pitanje o funkcioniranju državnih financija u slučaju ponovljenih izbora. Kako trenutno stvari stoje, problema s isplatom plaća i mirovina ne bi trebalo biti s obzirom na to da se proračun puni dobro, a planom privremenog financiranja koji je Hrvatski sabor usvojio prije raspuštanja, za te svrhe predviđena su sredstva na razini prošle godine.

Međutim, odugovlačenje s formiranjem Vlade i donošenjem proračuna već u prvom tromjesečju iduće godine negativno će se odraziti na razvojne projekte budući da tehnička vlada ne smije ugovarati nove projekte. Osim zastoja Vladinih kapitalnih projekata, to znači i odgodu brojnih projekata koji se financiraju iz fondova Europske unije.

Ozbiljni problemi u funkcioniranju javnih financija mogli bi nastupiti ako se formiranje Vlade zbog ponovljenih izbora oduži jer Zakon o proračunu nije predvidio da privremeno financiranje potraje duže od tri mjeseca. 'U Zakonu o proračunu nemamo odgovor na pitanje što bi se dogodilo kada Sabor ne bi donio proračun do isteka ta tri mjeseca sljedeće godine, pa bi trebalo tražiti pravno tumačenje takve situacije koje vjerojatno treba crpiti iz Ustava RH u kojem su definirane odgovornosti Hrvatskog sabora, predsjednika Republike i dr.' ističe ekonomistica Sandra Švaljek.

Čak i ako bi se privremeno financiranje moglo nastaviti i nakon isteka tri mjeseca, u drugom tromjesečju došlo bi u pitanje funkcioniranje države, upozorava Švaljek, jer proračunski korisnici tijekom razdoblja privremenog financiranja ne mogu preuzimati nove obaveze, što znači niti započinjati postupke javne nabave. To konkretno znači da javne službe, primjerice, ne bi mogle nabavljati gorivo, električnu energiju, telekomunikacijske usluge i sl. bez čega najveći dio proračunskih korisnika ne može obavljati niti minimalnu redovnu djelatnost, a kamoli započinjati neke nove razvojne projekte.

Kada je riječ o otplati dospjelih dugova i potrebama za zaduživanjem za to su u idućih nekoliko mjeseci sredstva više manje osigurana, ali ako dođe do ponovljenih izbora prijeti nam potpuna financijska blokada. Prema vladinim projekcijama, za financiranje proračunskog deficita i otplatu dugova država bi se u 2016. trebala zadužiti za 27 milijardi kuna.

'Problem bi nastao sa servisiranjem postojećih kreditnih obveza koje se u pravilu financiraju novim zaduživanjem, koje nije moguće poduzimati tijekom privremenog financiranja', pojašnjava Švaljek.

S obzirom na pravnu nedorečenost, Švaljek smatra da bi u slučaju ponovljenih izbora predsjednica republike trebala osigurati formiranje Vlade i donošenje proračun do isteka ta tri mjeseca.

Ekonomist Ljubo Jurčić pak smatra da proceduralni problemi ne bi trebali ugroziti funkcioniranje proračuna. Podsjeća na slučajeve Belgije i BiH, zemalja koje su više od godinu dana provele bez Vlada.

'Privremeno financiranje osigurava plaće i tekuće održavanje, a jedino što usporava su kapitalne investicije', kaže Jurčić, koji smatra da se privremeno financiranje može produžiti na cijelu godinu što znači da bi u tom slučaju imali kopiju ovogodišnjeg proračuna. Problem vidi u tome što tehnička Vlada ne može povlačiti reformske poteze.

Na kraju se malo i našalio ustvrdivši da bi naše gospodarstvo moglo bolje funkcionirati bez Vlade s obzirom da su mjere vladajućih donijele više štete nego koristi.