Pandemija koronavirusa izazvala je jedan od najvećih slomova burzi u povijesti. Izbrisane su milijarde dolara vrijednosti dionica, obveznica i drugih vrijednosnih papira. Gubitke na burzi zbrajaju i domaći burzovni igrači, a ozbiljno su pogođeni i mirovinski fondovi
Unatoč snažnim monetarnim mjerama Feda usmjerenima na obuzdavanje financijskog šoka izazvanog širenjem koronavirusa diljem svijeta, jučer je Wall Street doživio još jedan 'crni ponedjeljak', najteži u ovom stoljeću, tijekom kojeg je S&P indeks potonuo 12 posto. Riječ je o trećem po veličini dnevnom padu u povijesti, odmah iza kraha na Crni ponedjeljak 1987. godine i burzovnog sloma u listopadu 1929. godine.
Nakon jučerašnjeg strmoglavog pada Wall Street je gotovo 30 posto ispod svoje rekordne razine 19. veljače. To znači da je duboko u području 'medvjeda', ali i da je u mjesec dana izbrisano oko 8.280 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica.
vezane vijesti
Posljedica je to panične rasprodaje dionica zbog straha ulagača od gospodarskih šteta nakon nekontroliranog širenja koronavirusa u svijetu.
Groznica koronavirusa zahvatila je i Zagrebačku burzu, a koja više-manje prati trendove na svjetskim tržištima. U odnosu na rekordnu razinu, zabilježenu 23. siječnja, službeni indeks Zagrebačke burze (CROBEX) potonuo je 32 posto, spustivši se na najnižu razinu od ožujka 2009. godine.
U tom razdoblju izbrisano je oko 30 milijardi kuna vrijednosti dionica, a unutar Crobexa najveći gubitak pogodio je dioničare Atlantske plovidbe, čije su dionice u nešto manje od dva mjeseca izgubile na vrijednosti više od 50 posto. Goleme gubitke pretrpjeli su i dioničari turističkih kompanija, potpuno paraliziranih zbog koronavirusa. Najveći gubitnici su istarski turistički divovi – Valamar riviera i Arenaturist - s padom cijena većim od 40 posto.
Proizvodne kompanije poput Podravke, Končara i AD-a Plastik bilježe nešto manje gubitke, na razini od tridesetak posto. Najotpornije na krizu pokazale su se dionice Hrvatskog Telekoma i Atlantic grupe, a oslabile su dvadesetak posto.
Financijski šokovi sa svjetskih tržišta ozbiljno su potresli i mirovinske fondove, a pad vrijednosti njihove financijske imovine mjeri se u milijardama.
Pod razarajućim utjecajem koronavirusa obvezni fondovi koji upravljaju mirovinskom štednjom u drugom stupu zaronili su duboko u minus. U dva tjedna izbrisani su gotovo cjelokupni dobici iz rekordne 2019. godine. Najgore su prošli fondovi kategorije A, čiji su portfelji većim dijelom oslonjeni na dionice. U ovoj kategoriji trenutno najveći pad vrijednosti udjela od početka godine (-11,75 posto) bilježi RBA fond dok AZ fond trpi najmanji gubitak (-9,32 posto).
U fondovima B kategorije, u kojima štedi daleko najviše hrvatskih građana, vrijednost prosječnog udjela mjerena indeksom MIREX oslabila je 4,95 posto, a gubici pojedinih fondova kreću se u rasponu od -3,62 (AZ fond) do -7,58 (Erste Plavi). Najbolje stoje fondovi C kategorije, najmanje izloženi visokorizičnim vrijednosnim papirima. U prosjeku su izgubili samo 0,25 posto vrijednosti imovine, pri čemu su dva fonda (RBA i PBZ CO) na nuli, a najveći gubitak (-0,63) bilježi AZ fond.
Utješno je to što mirovinci nemaju problema s likvidnošću te nisu prisiljeni rasprodavati imovinu. Stoga je riječ o tzv. nerealiziranim gubicima koji se mogu brzo nadoknaditi čim dođe do oporavka tržišta.
S druge strane, ako kriza potraje i ozbiljnije nagrize vrijednost državnih obveznica, koje čine dominantni udjel u portfeljima fondova kategorije B i C, moguće su i teže posljedice. Zasad je HNB svojom intervencijom zaustavo smrzavanje domaćeg obvezničkog tržišta i dramatičan pad cijena državnih obveznica koji je prijetio zbog velike rasprodaje.
Nervoza na tržištu posebno se očituje u otvorenim investicijskim fondovima koji su prisiljeni prodavati imovinu zbog povlačenja ulagača. Većina dioničkih fondova u odnosu na početak godine u minusu je većem od 20 posto dok mješoviti fondovi trpe gubitke od pet do 15 posto. Najbolje stoje obveznički i novčani fondovi jer su zaštićeni od velikih tržišnih oscilacija.
