Nakon što je Čedo Maletić, bivši šef Hrvatske poštanske banke poručio Vladi da je njegova smjena bila neutemeljena, usput kritizirajući rad Hrvatske narodne banke, premijer Milanović neargumentirano se obrušio na njega poručujući mu da ga je trebao smijeniti ranije
'Neke uprave smo ostavili nakon preuzimanja vlasti, kao što je Hrvatska poštanska banka. Sada smo od Hrvatske narodne banke doznali da je potrebno 400 milijuna kuna za njenu dokapitalizaciju. Možda smo trebali smijeniti Upravu HPB-a ranije, ali nismo', rekao je Milanović optužujući bivšu Upravu HPB-a na čelu s Čedom Maletićem za loše poslovanje koje je prouzročilo manjak kapitala.
Ovako oštra reakcija premijera uslijedila je nakon što je bivši šef HPB-a, isticanjem poslovnih uspjeha, osporio Vladinu odluku o svojoj smjeni i istovremeno doveo u pitanje nadzor HNB-a, koji je rezultirao zahtjevom za dodtanim rezervacijama zbog 'loših' kredita.
Iz izvješća o radu bivše uprave (koje je skinuto s web-stranica banke nakon što je Tomislav Vuić preuzeo funkciju), vidljivo je da je HPB tijekom Maletićeva mandata (od rujna 2009. do rujna 2014.) kontinuirano jačao tržišnu poziciju i povećavao operativnu dobit.
Međutim, u oko upada snažan pad neto dobiti u prvih šest mjeseci ove godine. Dok je operativna dobit porasla 44,9 posto, istovremeno je neto dobit potonula čak 35,5 posto (na 40 milijuna kuna).
Razlog za podbačaj ovogodišnje profitabilnosti leži u novoj regulativi HNB-a kojom se propisuje rigidniji način izračuna ispravaka vrijednosti za nenaplative kredite. U skladu s novom regulativom, HPB je u prvom polugodištu iskazao troškove rezerviranja od 123,9 milijunakuna što je gotovo tri puta više nego lani u istom razdoblju.
Osim toga, nakon nadzora završenog u srpnju 2014., HPB je naložio dodane rezervacije zbog čega se pokazala potreba za dokapitalizacijom, jer je adekvatnost kapitala pala ispod tražene granice od 12 posto.
Maletić se usprotivio nalazima HNB-a smatrajući da oni nisu utemeljeni na propisima i hrvatskom regulatornom okviru, već su rezultat iznenadne promjene pristupa i diskrecijskih stavova HNB-a. Prema njegovu mišljenju, radi se o neobjektivnom nalazu i ocjenama što bi za posljedicu imalo značajno podcjenjivanje imovine i vrijednosti banke.
Na prvi pogled može se učiniti da je Maletić prozvao HNB kako bi opravdao loše rezultate u 2014. Međutim, stvar postaje jasnija ako se zna da se HNB-ovi zahtjevi za dodatnim rezervacijama, zbog kojih se i otvara potreba za dokapitalizacijom, odnose na 'stari' portfelj naslijeđen od prethodne Uprave na čelu s Josipom Protegom.
Stoga se s pravom postavlja pitanje je li premijer Milanović samo nedovoljno informiran kada na Maletića prebacuje odgovornost za probleme s kapitalom HPB-a ili zna istinu, ali svjesno obmanjuje javnost pokušavajući opravdati svoje problematične kadrovske poteze.
