Iako je široj javnosti poznat ponajprije iz starih žarulja, volfram ima ključnu ulogu u nizu industrija – od proizvodnje alata i strojeva do elektronike, streljiva i naprednih tehnologija. Njegova cijena snažno raste, potaknuta ratnim zbivanjima i ograničenjima izvoza iz Kine
Za Europsku uniju riječ je o posebno osjetljivoj sirovini. Volfram se u Bruxellesu vodi kao kritična i strateška sirovina, a najnoviji rast cijena dodatno je povezan s geopolitičkim napetostima i ratnim sukobima.
Krajem ožujka cijena amonijevog paravolframata, ključnog međuproizvoda u proizvodnji volframa, dosegnula je rekordnih 3150 dolara po metričkoj tonskoj jedinici na tržištu u Rotterdamu. To predstavlja rast od oko 50 posto od početka sukoba povezanih s Iranom, usporediv s rastom cijena nafte u istom razdoblju, pišu njemački mediji.
Rat povećava potražnju
Volfram je iznimno tvrd metal s najvišom točkom taljenja među metalima, zbog čega se koristi u probojnim streljivima i komponentama projektila. Za razliku od industrijske uporabe, u vojnim primjenama volfram se ne može reciklirati, što dodatno povećava potražnju.
No rast cijena započeo je i prije aktualne eskalacije. Od kraja prosinca cijena se više nego utrostručila, a u odnosu na sredinu 2025. porasla je više od sedam puta.
Kina drži ključnu ulogu
Ključni čimbenik na strani ponude je Kina, koja dominira globalnom proizvodnjom. Prema podacima Američke geološke službe, Kina je prošle godine proizvela oko 67.000 tona volframa, što čini približno 79 posto svjetske proizvodnje.
Dodatni pritisak nastao je početkom 2025., kada je Peking uveo nova ograničenja izvoza. Od tada je izvoz smanjen za oko 40 posto, a izvoznici moraju ishoditi državna odobrenja.
Istodobno, proizvodnja je pod pritiskom zbog slabije kvalitete rude i strožih kvota eksploatacije, što dodatno ograničava ponudu na tržištu.
Industrija i obrana pod pritiskom
Smanjena ponuda dolazi u trenutku rasta potražnje, kako u vojnom tako i u civilnom sektoru. Volfram je ključan za proizvodnju tvrdih metalnih komponenti poput svrdla, glodala i reznih pločica, što ga čini nezamjenjivim u strojarstvu i metalnoj industriji.
Za Europu to predstavlja poseban izazov jer se volfram koristi upravo u sektorima koji čine temelj industrijske proizvodnje – od strojarstva do automobilske industrije. Europska unija ga dodatno prepoznaje kao strateški važan za zrakoplovstvo, svemirsku industriju i obranu.
Volfram se tako iz relativno nišne sirovine pretvorio u kritičan resurs, a aktualni geopolitički poremećaji dodatno naglašavaju ranjivost europskog gospodarstva u opskrbi ključnim sirovinama.