INTERVENTNE MJERE

Marić: Manjak prihoda gradovima i općinama nadoknadit će država, mirovine nisu upitne

17.03.2020 u 15:19

Bionic
Reading

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak da će premošćivanje 'likvidonosnog jaza' ići na račun državnog proračuna, a i jedinicama lokalne samouprave bit će ostavljena mogućnost da svojim mjerama olakšaju građanima i poduzetnicima

S obzirom na najavljene odgode plaćanja poreza na dohodak i dobit te doprinosa minimalno tri mjeseca s ciljem ublažavanja posljedica koronavirusa, Marić je novinarima ispred Vlade kazao da zasigurno neće biti jednostavno nadomjestiti ta sredstva u proračunu, uz dodatak da ništa u ovoj situaciji nije jednostavno i lako.

"Sve će što se tiče ovog likvidonosnog jaza, u smislu javnih davanja, ići na račun središnjeg proračuna jer smo procijenili da središnja država, bez obzira na sve izazove, lakše može doći do tih likvidnih sredstava nego primjerice pojedine lokalne jedinice ili sam Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje", rekao je Marić.

Lokalna samouprava stoga ne bi trebala imati problema u smislu likvidnosti, no Marić napominje da se istovremeno, izmjenama općeg poreznog zakona, stvaraju preduvjeti njima i svima ostalima koji prikupljaju javna sredstva da pristupe takvim mjerama, no bez ikakvih naredbi ili instrukcija.

"Siguran sam da će mnoge lokalne jedinice slijediti naš primjer i u okviru svojih mogućnosti posezati za dodatnim mjerama olakšavanja poduzetnicima i građanima na njihovom području", smatra Marić.

Ponovio je da je u kratkom roku cilj u funkciju staviti određene mjere koje mogu imati brzu i efikasnu provedbu i već polučiti određene efekte.

"Jako je važno održati likvidnost sustava i održati radna mjesta i plaće", poručuje Marić.

Dodaje da pojedini poslodavci već otpuštaju radnike, a želja je da se to ne događa.

Kaže i da ne zna koliko će ova situacija potrajati, ističući da ovo nije konačan set mjera, ovisno o eventualnoj daljnjoj eskalaciji problema.

Iako pojedine zemlje uvode mjere zatvaranja svojih granica, u smislu kretanja ljudi, no zbog važnosti uloge gospodarstva za funkcioniranje društva, Marić ističe da tijek opskrbe i pravovremene distribucije robe mora funkcionirati, pri čemu pohvaljuje sve koji u tome sudjeluju - od vozača kamiona do blagajnica.

Mijenjati mentalni sklop

Poručuje da se hrvatski gospodarski model i cijeli naš mentalni sklop treba mijenjati, u smislu da moramo jačati svijest o važnosti samodostatnosti putem jačanja domaće proizvodnje.

Kaže da se u ovom trenutku, s obzirom na nepredvidljivost situacije, suzdržava od bilo kakvih komentara i procjena efekata na cjelokupno gospodarstvo.

Ponovio je da što se proračuna tiče, mirovine nisu upitne.

Napominje da su međunarodne financijske institucije, poput EIB-a, EBRD-a, Svjetske banke, Razvojne banke Vijeća Europe, maksimalno usredotočene na problem, s njihovim predstavnicima proteklih dana održao više razgovora i kako se tu "otvara jako puno mogućnosti".

Upitan o traženju pomoći od MMF-a, Marić kaže da smo danas članovi EU-a i kako nam primarne adrese za financiranje trebaju biti postojeći europski fondovi, kao i novi koji se najavljuju. Upitan pak ako EU zatraži pomoć MMF-a, hoće li Hrvatska biti dio toga, Marić je odgovorio: "O tome ćemo sve razgovarati".

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal