STRATEGIJA RAZVOJA

Maras postavio visoke ciljeve za poduzetnike

06.03.2013 u 13:50

Bionic
Reading

Strategija razvoja poduzetništva je napisana, a glavni joj je cilj podići Hrvatsku na ljestvici konkurentnosti Doing Bussiness na 50. mjesto na svijetu. Zapravo je riječ o nizu ciljeva koje Hrvatska mora postići do 2020, na što će se obvezati i Europskoj uniji, kako bi se moglo povući dvije milijarde eura europskih sredstava iz strukturnih fondova, što bi značilo oko četiri milijarde eura ulaganja u sektor malog i srednjeg poduzetništva

U svakom od programa obveza je da se participira s 50 posto vlastitih sredstava pa dvije milijarde eura europskog novca znači četiri milijarde eura ulaganja. Pet je osnovnih ciljeva na kojima se temelji strategija i programi koji će proizaći iz njega.

'Gospodarski pad u 2012. je posljedica pada brodogradnje, građevinarstva i Petrokemije, ali malo i srednje poduzetništvo pokazuje znakove oporavka. Prvi pozitivni podatak o kretanju industrijske proizvodnje vezan je za oporavak tog sektora i zbog toga vjerujem u rast BDP-a u ovoj godini', poručio je ministar Gordan Maras, zadužen za resor poduzetništva i obrta koji je pred svoju ekipu, ali i poduzetnike postavio vrlo visoke ciljeve.

Prvi cilj je da se udio malog i srednjeg poduzetništva u ukupnom BDP-a poveća za 10 posto do 2020. Sada male i srednje tvrtke i obrti stvaraju 50 posto BDP-a, dok je u EU taj udio veći od 67 posto. Krajnji cilj ove mjere je povećati bruto dodanu vrijednost zaposlenika u svakoj tvrtki na skoro 23 tisuće eura, odnosno za 40 posto. To namjeravaju ostvariti inzistiranjem na ulaganjima u IT i industriju, jer je sada sektor koncentriran na usluge koje stvaraju manju dodanu vrijednost od proizvodnih djelatnosti.

Kako bi se mogla koristiti sredstva EU-a, potrebno je osigurati pristup financiranju jer se mora participirati s pola novca. Zato je cilj do 2020. povećati udio gospodarstva u ukupnim kreditima na 50 posto. Od 275 milijardi kuna danas, 69 posto je plasirano stanovništvu, a samo osam posto malim i mikro tvrtkama. Zato je važno da udio najmanjih tvrtki u financiranju naraste na 12 posto, što znači da će se tom sektoru u idućih osam godina osigurati 13 milijardi kuna kredita i ulaganja od strane fondova rizičnog kapitala i direktnih ulaganja u kapital.

Kao treći od pet ciljeva strategija postavlja promociju poduzetništva, a zapravo to znači podizanje broja novootvorenih tvrtki te povećanje udjela aktivnih tvrtki. Sada ima 22,5 tvrtki na 1000 stanovnika, a cilj je da bude 40 tvrtki na 1000 stanovnika.

Poboljšanje poduzetničkih vještina
treba se postići inzistiranjem na obrazovanju. Cilj je da se 30 posto znanstvenika zapošljava u privatnim tvrtkama, jer ih sada u tom dijelu gospodarstva radi samo 19 posto, a i da se 10 posto zaposlenih obrazuje, što danas radi samo 2,3 posto radne snage.

Ova je strategija usklađena sa strategijom EU, napominju u Ministarstvu, pa pojašnjavaju da je ona osnovni dokument za povlačenje novca iz EU fondova.

'Mi ćemo potpisati Ugovor o partnerstvu s EU po kojem ćemo se obvezati na ispunjavanje ciljeva. Ako ih ne ispunimo, prijeti nam smanjenje alociranih sredstava ili nam Europska komisija može dati smjernice kako da unaprijedimo provedbu ciljeva', poručila je Dijana Bezjak, pomoćnica u Ministarstvu. Planira se da bi se svake godine iz EU fondova povuklo 250 milijuna eura bespovratnih pomoći za malo i srednje gospodarstvo. Za usporedbu, ove je godine kroz Poduzetnički impuls osigurano samo 750 milijuna kuna pomoći malom i srednjem gospodarstvu. Predstavljanjem Strategije otvorena je javna rasprava koja će trajati mjesec dana, nakon čega  se očekuju donošenje Strategije i prvi programi za povlačenje sredstava.