Nakon uspješnih javnih ponuda Ing-Grada i Žita, sredinom listopada očekuje se treći burzovni debi u ovoj godini. Uoči javne ponude Tokić grupe, provjerili smo kako su dosad prošli ulagači u dionice ovogodišnjih pridošlica
Već prvi pogled na dosadašnje tržišne performanse jasno pokazuje da su ulagači koji su tipovali na dionicu Ing-Grada prošli znatno bolje od onih koji su odabrali Žito. Sedam mjeseci poslije uvrštenja na burzu dioničari Ing-Grada su u plusu oko 25 posto dok ulagači Žita nakon tri burzovna mjeseca trpe gubitke jer je cijena dionice potonula ispod početne iz javne ponude.
Podsjetimo, Ing-Grad zaključio je javnu ponudu u veljači, a konačna cijena iznosila je maksimalnih 46 eura. U IPO-u je sudjelovalo više od 2600 ulagatelja, uključujući gotovo polovicu zaposlenih, a ukupno je prikupljeno 60,7 milijuna eura. Nakon uvrštenja na burzu cijena dionice varirala je u rasponu od 42,10 do 61,80 eura, uz prosječan dnevni promet od 178 tisuća eura. Trenutno se dionicama Ing-Grada trguje po cijeni od 55,60 eura, što je 20,9 posto iznad cijene iz IPO-a. Uključujući izdašnu dividendu, dosadašnji prinos na uloženi kapital penje se iznad 25 posto.
Javna ponuda dionica Žita realizirana je u srpnju, a postignuta cijena iznosila je 20,30 eura. Nakon uvrštenja na burzu trgovanje je počelo optimistično, uz rast cijene dionice od šest posto. No u nastavku trgovanja prevladali su negativni trendovi te je trenutna cijena od 20 eura 1,5 posto ispod cijene iz IPO-a. Prosječan dnevni promet bio je nešto niži nego kod Ing-Grada, a iznosio je 171,4 tisuće eura.
U nastavku ćemo proučiti što je sve utjecalo na suprotne cjenovne trendove burzovnih debitanata u protekom razdoblju.
Različito vrednovanje dionica u IPO-u
Uoči javne ponude Ing-Grada analitičari bili su suglasni u mišljenju da je riječ o izuzetno povoljnoj prilici za kupnju s obzirom na relativno visok diskont u odnosu na fer cijenu dionice. To je dovelo do velikog interesa za upis (255 posto više od ponuđenog broja) te je kupovna cijena dosegnula gornju granicu raspona od 46 eura. Dodatni poticaj bila je najavljena dividenda u visini do 2,6 eura po dionici. Na ruku uspješnom IPO-u išla i okolnost da je riječ o relativno malom izdanju.

U slučaju Žita se u investicijskim krugovima moglo čuti da dionice u javnoj ponudi nisu baš jeftine. Relativno visoka valuacija s rasponom cijena od 18,50 do 22 eura po dionici utjecala je na slabiji interes ulagača nego prilikom IPO-a Ing-Grada, stoga je i zaključna cijena od 20,30 eura za Žito bila tek malo iznad medijana definiranog raspona (od 18,50 do 22 eura).
Što se događalo nakon uvrštenja?
U razdoblju nakon IPO-a kompanije su objavile polugodišnja izvješća, a uvjerljivije poslovne rezultate bilježi Ing-Grad. Zagrebačka građevinska tvrtka u tom razdoblju povećala je poslovne prihode za 62 posto, na 79,15 milijuna eura, a dobit je ojačala za 55 posto, dostigavši 11,36 milijuna eura. Izvještajna EBITDA za prvih šest mjeseci iznosila je 14,49 milijuna eura, što je za 4,9 milijuna više od lanjske, a uslijed značajnog rasta troškova rada EBITDA marža smanjena je s 19,7 na 18,3 posto.
Žito grupa je u prvoj polovini ove godine ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 137,9 milijuna eura, što u odnosu na isto razdoblje prethodne godine predstavlja povećanje od osam posto. U isto vrijeme dobit iz poslovanja porasla je za 10,4 posto, na 17,9 milijuna eura. Normalizirana EBITDA za prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 30,6 milijuna eura i manja je za jedan posto u odnosu na isto razdoblje lani, a EBITDA marža smanjena je za 63 bazna boda, s 24,49 na 23,85 posto.
Ing-Grad sklopio tri vrijedna ugovora
Uz snažne poslovne rezultate, povjerenje u dionicu Ing-Grada poduprle su informacije o značajnom rastu ugovorenih poslova. Na razini polugodišta backlog je porastao 11,2 posto (s 284,2 na 316,1 milijun eura), a nakon izvještajnog razdoblja tvrtka je objavila sklapanje još tri vrijedna ugovora za gradnju nacionalne dječje bolnice u Zagrebu, izvođenje radova i opremanje zgrade zagrebačkog kina Europa te cjelovite obnove u potresu oštećene zgrade Sveučilišta u Zagrebu i Pravnog fakulteta.
Sentiment prema dionicama Žita pogoršao se iako nije bilo konkretnih negativnih vijesti, no pojavili su se neki rizici koji pritišću cijenu dolje. Uz već spomenutu relativno visoku valuaciju u javnoj ponudi, na cijenu je zasigurno negativno djelovala vijest o pojavi svinjske kuge. Iako su iz Žita demantirali da se bolest proširila na njihove farme, opasnost od zaraze još uvijek postoji.
Žito preuzima Zvijezdu
Ulagače je uznemirila i vijest da je Žito grupa u završnim pregovorima za preuzimanje Zvijezde od Fortenove. Sama po sebi ova akvizicija mogla bi imati pozivan utjecaj na poslovanje, ali dio ulagača je zabrinut jer u prospektu javne ponude nije bilo najavljeno da će se prikupljeni kapital koristiti za tu svrhu.
Možemo zaključiti da je dionica Ing-Grada nakon izlaska na burzu opravdala povjerenje ulagača dok dionica Žita tek treba potvrditi potencijale rasta.